Antifašističke organizacije Hrvatske, Slovenije i Italije nastavit će zajednički surađivati na brojnim projektima edukacije i održavanju kulture sjećanja u cilju borbe protiv historijskog revizionizma, naglašeno je na sastanku njihovih čelnih ljudi održanom 5. jula u prostorijama Saveza antifašističkih boraca i antifašista (SABA RH) u Zagrebu.
Zaključeno je da će predstavnici sve tri organizacije prisustvovati obilježavanju godišnjice prestanka rada talijanskog koncentracionog logora Kampor na Rabu, u kojem su uz Židove bili zatočeni brojni Slovenci i Hrvati. Organizatori su Grad Rab, Primorsko-goranska županija te gradska i županijska antifašistička organizacija. Predviđeno je da obilježavanje bude održano u subotu ili nedjelju uoči 9. septembra, dana kad je 1943. logor prestao s radom zbog kapitulacije Italije.
- Ove godine počet ćemo i pripreme za obilježavanje 80. godišnjice zatvaranja logora jer tada planiramo da joj prisustvuju predsjednici Hrvatske, Slovenije i Italije. Sve će tri organizacije poslati zajednički poziv predsjednicima - rekao je predsjednik SABA RH Franjo Habulin.
Postignut je dogovor i oko obilježavanja "fojbi", jama po Istri u koje su partizani i druge zaraćene strane od 1943. bacale svoje žrtve koje se sve, barem što se tiče talijanske historiografije, pripisuju partizanima.
- S obzirom da se 10. februara u Italiji obilježava Dan sjećanja na fojbe u čemu veliku ulogu imaju talijanski desničari i revizionisti, mi bismo morali ići ispred njih, tako da krajem januara ili na sam početak februara 2023. organiziramo naučni skup na kojem bi osvijetlili taj problem - rekao je predsjednik Zveze združenj borcev za vrednote narodnoosvobodilnega boja Slovenije, odnosno Saveza udruženja boraca za vrijednosti narodnooslobodilačke borbe Slovenije Marijan Križman. On smatra da učesnici tog skupa trebaju biti ljudi koji se bave tom problematikom i koji zbog osjetljivosti te teme imaju nešto reći, pogotovo što fojbe nisu historijska nego suvremena tema jer i danas truju odnose među državama. Skup bi organizirala stručna radna grupa u kojoj bi bili predstavnici sve tri antifašističke organizacije.
Tema skupa bile su i zajedničke aktivnosti na projektima koje financira EU. Nakon uspješno provedenog projekta Škole demokracije u kojem su učestvovali stručnjaci i antifašističke organizacije Hrvatske, Slovenije i BiH, SABA RH je osigurala sredstva i za projekt "Uloga i položaj žrtava u hrvatskom, slovenskom i talijanskom društvu historijski i danas".
Po Habulinovim riječima, EU teži financirati projekte koji se bave edukacijom i kulturom sjećanja, u projekt je bitno uključiti i škole, a osim talijanskih i slovenskih antifašista partner u projektu bit će Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću. Sredstva će stići u septembru, a računa se na iznos od 100.000 do 150.000 eura.
- Bitno je obrazovati mlade jer se u Italiji govori o invaziji na Francusku, Albaniju, Grčku, SSSR, ali ne i na Jugoslaviju 1941. O tome se ne kaže ni riječ, osim što se spominju fojbe kao dokaz da su u tom sukobu žrtve bile isključivo Talijani dok su Jugoslaveni bili barbari. Ima nekih koji kažu i da je Jugoslavija napala Italiju - rekao je Fabio Vallon, predsjednik regionalne organizacije Associazione Nazionale Partigiani d'Italia, odnosno Nacionalne asocijacije partizana Italije (ANPI) za Trst. Kao dobru uvertiru za takav projekt talijanski antifašisti naznačili su obilježavanje stotinu godina od marša na Rim 15. oktobra 1922. kojim su Benito Mussolini i njegovi fašisti preuzeli vlast u Italiji.
Učesnici skupa složili su se da zajednički napišu opći apel za mir koji bi u narednih nekoliko dana poslali vlastima i medijima u sve tri zemlje. Sastanak je bio prilika i za podsjećanje na dobru suradnju oko održavanja lokacija nekadašnjih koncentracionih logora u Italiji u kojima su bili zatočeni ljudi iz Slovenije i Hrvatske, prije svega iz Gorskog kotara i riječkog zaleđa. Kroz logor u Gonarsu, od kraja februara 1942. do talijanske kapitulacije, prošlo je 5.400 zatočenika iz okolice Ljubljane, koncentracijskog logora Kampor i iz logora Monigo blizu Trevisa (Trbiž). Građevine su uništene, dok je na mjesnom groblju gdje počivaju ostaci 453 žrtve podignut spomenik, a gradske vlasti sudjeluju u održavaju lokacije.
- Naravno, nisu sva mjesta stradanja označena. Logori Visco i Monigo nisu u dobrom stanju, a do juga Italije postojao je velik broj danas zaboravljenih logora. Ipak, postoji pet spomen područja na kojima je moguće prisjetiti se tih stradanja, rekao je Dino Spanghiro, član Nacionalnog sekretarijata ANPI-ja.
