U narednih godinu i pol dana Savez antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske (SABA RH), Zveza združenj borcev za vrednote Narodnoosvobodilnega boja Slovenije (Zveza) i Nacionalni savez partizana Italije (ANPI), odnosno organizacija u Trstu, uz partnerstvo Documente – centra za suočavanje s prošlošću, provodit će projekt Europa za građane pod nazivom "Položaj i uloga žrtve".
Kako je rečeno na pripremnom sastanku kojem su uz članove rečenih antifašističkih udruženja i Documente prisustvovali i brojni aktivisti, svrha i cilj projekta jeste da se različitim edukativnim, istraživačkim i javno-popularizacijskim aktivnostima ukaže na različite kriterije pri procjenjivanju uloge i položaja žrtve u hrvatskom, talijanskom i slovenskom društvu. Naglasak će biti na žrtvama ratova koji su se dešavali u 20. vijeku na prostoru tri navedene zemlje.
Različiti kriteriji vidljivi su kada se vrednuju „naše“ i „njihove“ žrtve, civilne i vojne te žrtve određenih povijesnih događaja. Projekt bi pokazao i različite primjere zloupotrebe žrtava u političke i nacionalističke svrhe. O tome govore primjeri iz historiografije u smislu naglašavanja jednih i ignoriranje drugih žrtava ali i svakodnevnog života, npr. preimenovanja ulica ili škola, te spomeničke baštine.
Projekt je "težak" 154.000 eura za koji je EU isplatila 60 posto, dok će ostatak biti isplaćen nakon što se podnesu izvještaji i sve potrebne publikacije.
Po riječima predsjednika SABA RH Franje Habulina, nakon pripremnog sastanka s partnerima u realizaciji, svaki od partnera održat će Školu demokracije. Završetak edukativnog dijela predstavljao bi edukativni kamp koji bi bio održan u proljeće 2025. i kojem će prisustvovati po 10 najboljih učesnika. U istraživačkom dijelu najveći teret imat će Documenta, ali i naši partneri, svatko na svojem terenu. Teme istraživanja bit će holokaust, genocid i stradanja ljudi u ratovima i totalitarnim režimima. Kreće se od premise da je žrtva na svim stranama jednaka. Žrtvu se želi prikazati kao žrtvu bez obzira na kojoj je strani žrtva nastala i na način na koji se to dogodilo - rekao je Habulin.
Historičar Hrvoje Klasić podsjetio je da je Škola demokracije na koju se odnosi veći dio aktivnosti nastavak projekta koji je ranije održan, također sredstvima EU.
- Škola je namijenjena mladima i tu će biti jako puno studenata i učenika završnih razreda srednjih škola, kao i drugih zainteresiranih mladih ljudi. U principu dobrodošli su svi koji žele nešto naučiti i širiti to znanje. Kroz predavanja prići ćemo problemu žrtava od Drugog svjetskog rata do 90-ih o kojima će govoriti povjesničari, pravnici o obeštećenju žrtava, sociolozi o stresu, istraživači koji će naglasiti problem spiskova žrtava i njihove memorijalizacije, odnosno zašto su spomenici rađeni generalno, a ne srpskim ili hrvatskim žrtvama - rekao nam je Klasić.
- Žrtve su jednake, ali nisu svi stradalnici ujedno i žrtve. Zato moramo čuti perspektivu žrtve, a ne samo onog tko je počinio zločin. Mislim da je to i generalno i u školskom sustavu zanemarena perspektiva - rekao je Klasić.
Što se tiče istraživačkog rada, radi se o terenskom istraživanju u kojem će skupina mladih ljudi, uz ostalo, anketirati porodice žrtava, najviše iz 90-ih godina, a bit će riječi o sličnim a ponekad vrlo različitim iskustvima u tri zemlje, zaključio je Klasić.
Marin Korman iz SABA RH iznio je detalje projekta. Svaki modul sastojat će se od tri predavanja koja bi se mogla održati tokom jednog dana. Za školu je u svakoj zemlji potrebno minimalno 25 polaznika, od toga 15 žena, starosti od 18 do 30 godina. U prvom modulu obrađivali bi se položaj žrtava od Drugog svjetskog rata, u drugom popisi i memorijalizacije, a u trećem traume žrtava, od (ne)isplaćivanja odštete do suđenja za ratne zločine. Prva dva modula će u Hrvatskoj zbog ljeta biti održana tokom maja i juna ove godine. Kamp za mlade bio bi održan tri dana od septembra ove do marta iduće godine u Zagorju. Uz polaznike bi iz svake zemlje išla i po dva stručnjaka, a teme bi bile zajedničke za sve tri škole.
U istraživanje su uz korištenje građe, medija i razgovora sa žrtvama uključeni i posjeti mjestima stradanja. Do 1. maja 2025. učesnici bi trebali prezentirati rezultate, iskustva i probleme istraživanja za ukupno stotinjak vršnjaka, koji će biti uvršteni u izvještaj.
Među aktivnosti istraživanja treba uvrstiti i okrugli stol o položaju žrtava u današnjem društvima te panevropsku medijsku kampanju.
