Kakvi su vaši zadaci kao koordinatora u radu Srpskog narodnog vijeća?
Brinem da budu obavljeni svi poslovi vijeća na područjima oko Karlovca i susjednih županija, kao i za saradnju sa udruženjima antifašista na tim područjima. Da lakše i bolje organiziraju brojne manifestacije koje su objema organizacijama u nadležnosti. Dakle, da očuvamo brojne komemoracije nedužnim žrtvama i borcima NOB-a te obilježavamo datume formiranja partizanskih jedinica na tom području. Znamo da su antifašisti u vrlo teškom položaju i malo toga mogu organizirati bez saradnje sa SNV-om i to iz kadrovskih, logističkih i ponajviše financijskih razloga. Dakle, moj je zadatak koordinacija rada svih srpskih manjinskih vijeća, saradnja sa civilnim društvom, antifašistima i ostalim srpskim udruženjima.
Čini se da koordinacija baš i nije funkcionirala krajem jula kada je bio niz komemoracija i proslava formiranja partizanskih jedinica pa se tako u 27. jul, ‘naguralo’ skoro desetak paralelnih manifestacija te se broj sudionika na tim događanjima nepotrebno smanjio?
To je, nažalost, istina i upravo o tome govorim. Međutim, ta koordinacija još ne radi dobro. Na primjer, VSNM Karlovačke županije nije član koordinacije SNV-a u Zagrebu. Pored toga, praksa je do sada bila da sjednemo i dogovorimo na koje datume ćemo nešto obilježavati. Toga sada nije bilo, gotovo nigdje. Prioriteti moraju postojati. Ne može nitko reći da je jednako važan događaj na Šljivnjaku, u Veljunu ili na Debeloj kosi u Krnjaku kao proslava ustanka u Srbu, a održavaju se svi 27. jula. Nesumnjivo je da je u Srbu centralni praznik antifašista u Hrvatskoj, a ovi, ipak manje značajniji događaji i komemoracije se moraju održavati dan prije ili dan poslije Srba. Nije isto koliko će autobusa doći u Srb, deset više ili deset manje. Moram reći i da Srpska pravoslavna crkva ne sudjeluje u dogovorima. Ona ne mora biti dio koordinacije, ali bi se sa nama ipak trebala dogovarati. Oni rade po svome i organiziraju događaje, tražeći da dođu narod i predstavnici SNV-a. Onda se ovo nas malo što nas je ostalo, raspršimo na mnoge strane pa nigdje nema velikog skupa da se vidi da nas ovdje još uvijek ima. Trebalo bi odmah nakon novogodišnje-božićnih praznika napraviti ‘kalendar’ sa tačnim datumima događaja: kada i gdje se šta organizira, komemorira i obilježava. Kao da radimo u korist svoje štete pa filoustaše u Srbu likuju kako nas je malo došlo.
Što ste uvidjeli obilazeći srpska manjinska vijeća?
Nažalost, mnoga općinska, gradska pa i neka županijska vijeća slabo rade. Treba imati saradnju i sa vrhom SNV-a. Imamo dosta organizacija i društava, ali nekako škripi. Vidimo šta se događa sa SKD Prosvjetom i to nije dobro. Imamo i sportskih društava poput nogometnog kluba Petrova gora koji također SNV održava na životu jer bez njegove pomoći ne bi mogao funkcionirati. Tu je i održavanje spomenika antifašizmu, jer potrebno je barem očistiti oko njih i urediti ih pa da se mogu položiti vijenci. Najgore je ono što se dogodilo nedavno prilikom smrti našeg dr. Đure Zatezala, koji je bio i predsjednik VSNM-a Karlovačke županije. Na sahrani u Donjim Dubravama bio je tek jedan ili dvojica članova Županijskog vijeća, iako je bio organiziran besplatan prijevoz autobusom za zainteresirane. Sramota.
Ovo je prva ovakva funkcija u SNV-u. Šta će se raditi do kraja godine i iduće?
Ova funkcijaa traje oko pola godine, još se uhodavamo i još nismo napravili značajne planove niti smo ih zbog brojnih aktivnosti i kasnog početka rada mogli napraviti. Zato nas u tom smislu za narednu godinu čeka dosta posla. Treba sve aktivnosti staviti na jedno mjesto i napraviti pravi plan, ali se svi zadaci ipak svaljuju na leđa SNV-a, u svakom smislu. Tako je u pitanju ukinutog Trga maršala Tita i čuvanju drugih antifašističkih tekovina. Pa nije to zadatak samo Srba, koji ni u Drugom ratu nisu sami išli u ustanak i pobijedili? Ako je i registracija ustaškog pozdrava utemeljena na zakonu, nisu SNV i SDSS sudjelovali u ‘legalizaciji’ tog pozdrava. Neka ga izbriše onaj tko ga je odobrio.
