U martu ove godine, na obnoviteljskoj skupštini izabrano je novo rukovodstvo Zajednice udruženja antifašista i boraca Karlovačke županije. Za novog predsjednika izabrani ste pošto je bivša organizacija po sili zakona bila ugašena. Šta ste u protekla četiri mjeseca učinili na obnavljanu rada udruženja?
Ponovo možemo razgovarati o udruženju antifašista na području Karlovačke županije. To kažem zato jer je posljednje četiri godine došlo gotovo do potpunog rasula županijske organizacije. Ovo je područje na kojem su djelovali antifašisti i borci-partizani, a bili smo ostali bez udruženja koje je trebalo da prati život i rad tih boraca jer ih na našem području još imamo dosta, na sreću. Kod obnavljanja registracije mnogi su tražili da iz imena izbacimo sintagmu "antifašisti i borci" već da ostane samo riječ "antifašisti". To nije dolazilo u obzir, jer kako rekoh, na ovom području još imamo boraca, pa je tako i moj otac bio borac i sada ima nepunih 97 godina. Dakle, još uvijek imamo živih boraca iz Drugog svjetskog rata pa u imenu udruženja mora stajati "antifašisti i borci". Bilo je dosta problema oko ponovne registracije, čekali smo brojne dokumente. Mislili smo da će sve ići puno brže.
Kakvi su kontakti s organima vlasti?
Išao sam kod županice Martine Furdek Hajdin da ju obavijestim o ponovnom formiranju udruženja. Tražio sam da nas Karlovačka županija financijski podupre. Znam da smo zakasnili sa prijavom na konkurs ali se nismo mogli prijaviti jer nismo bili registrirani. No, županica ima na raspolaganju 100.000 kuna koje može bez ikakvih uslova dodjeljivati udruženjima. Očekivali smo bar deset hiljada kuna, no ništa od toga. Tako ništa nije dobila ni Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Karlovca koja se na vrijeme prijavila na konkurs, pa smo zajedno ostali bez ijedne lipe. Iz ovog primjera nije teško izvući zaključak šta službena hrvatska vlast, od općine do države misli o antifašizmu, barem na našem području. Ni gradsko ni županijsko udruženje nemaju lipe da kupe vijenac za neku komemoraciju žrtvama ustaškog režima, ali se zato za Bleiburg nađe novaca i pokroviteljstvo Sabora. Županica mi je odmah rekla da u ovoj godini nemamo pravo na financiranje jer smo do aprila morali predati projekte. Kao bivši načelnik općine znao sam da ona može raspolagati određenim sredstvima, neovisno o svemu, ali županica moj prijedlog nije prihvatila. Bitno je, na kraju krajeva, da me ipak primila.
Imali ste i prvi sastanak predsjedništva?
Nakon dugo vremena održana je sjednica predsjedništva, čiji članovi dolaze iz gradskih organizacija u Karlovcu, Ogulinu i Dugoj Resi te općinskih iz Krnjaka i Vojnića gdje su dvije organizacije, a cilj je bio da vidimo šta moramo raditi u ovim danima kada je niz komemoracija i obljetnica osnivanja partizanskih odreda na Kordunu i Baniji. To su za nas vrlo bitni datumi jer smo nasljednici onih ljudi koji su dignuli ustanak protiv fašista i ustaških zločinaca. Bili smo u Brezovici i Jadovnom. Dogovorili smo da se nađemo u septembru pa da analiziramo šta jesmo i šta nismo učinili.
Sada predstoje brojne aktivnosti?
Kako rekoh, cijelo ljeto je puno događaja, komemoracija i datuma formiranja partizanskih odreda na Kordunu i Baniji. Odradili smo Brezovicu i Jadovno, a 19. jula je u Abezu dan donošenja historijske odluke o podizanju ustanka na Baniji i Kordunu. Tu je i 27. jul kad je bio ustanak u Srbu. Također 27. jula je obilježavanje ustanka u Debeloj kosi kod Krnjaka gdje je obnovljen nekadašnji spomenik koji će tada biti službeno otkriven. Preostaje nam obnova Spomen doma Prvom kordunaškom partizanskom odredu pod vodstvom Stanka Ćanice Opačića i Vece Holjevca. 29.jula je komemoracija u Ivanović jarku u općini Krnjak za 380 ubijenih Srba, a istog dana poslijepodne će i u Šljivnjaku biti obilježen Dan ustanka. Početkom avgusta obilježavamo formiranje odreda u Gornjem Skradu, potom formiranje odreda u Trupinjaku gdje je nekada štampan i Vjesnik, a nakon toga je obilježavanje formiranje odreda u Perjasici gdje je SNV zajedno sa Goranom Štrokom obnovio tamošnji spomenik i kosturnicu. Moramo formirati naša udruženja na području Perjasice, odnosno Općine Barilović i na Veljunu u sklopu Grada Slunja. U avgustu ćemo komemorirati skoro 5.000. žrtava na Mehinom stanju u Velikoj Kladuši. Dakle, predstoji nam posla kao u priči.
