Saborski zastupnici podržali su prošli tjedan jednogodišnje produljenje roka za podnošenje zahtjeva za hrvatskim državljanstvom temeljem Zakona o hrvatskom državljanstvu koji je stupio na snagu početkom 2020., s obzirom da je pandemija otežala uvjete rada u konzularnim uredima. Rok za podnošenje zahtjeva za državljanstvo po trenutnom zakonu ističe 1. siječnja 2022. godine. No kako je pandemija mnogima otežala podnošenje zahtjeva, sada se rok produžava za još jednu godinu.
SDSS-ova saborska zastupnica Anja Šimpraga podsjetila je da je izmjenama i dopunama Zakona izmijenjen čl. 5. zakona koji u stavku 2. sadrži odredbu prema kojoj hrvatsko državljanstvo porijeklom stiče i osoba starija od 21. godine života. To se odnosi na osobe rođene u inozemstvu, čiji je jedan roditelj u trenutku njezina rođenja hrvatski državljanin, ako u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu tog Zakona podnese zahtjev za upis u evidenciju hrvatskih državljana. Ujedno je posljednjim izmjenama i dopunama Zakona uvedena nova odredba čl. 30. st. 2. prema kojoj se hrvatskim državljanima smatraju i osobe rođene u razdoblju od 8. januara 1977. do 8. oktobra 1991., ako su im u trenutku rođenja oba roditelja imala hrvatsko državljanstvo. Mnogima je u evidenciji o državljanstvu upisano drugo državljanstvo, na što ova zakonska izmjena može utjecati.
- Prilikom izglasavanja Zakona nismo mogli ni zamisliti sve nesretne okolnosti koje su bile objektivne prirode i snašle su nas u 2020., a koje su se u ovoj godini nažalost samo nastavile. U normalnim uslovima života, dvije godine bi bilo i više nego dovoljno da stranke konzumiraju svoje pravo. Međutim potresi su dodatno zakomplicirali cjelokupnu situaciju, dok je već ranije koronavirus izazvao puno problema. To je zahtijevalo prilagođavanje na različite načine rada, pa tako i promjenu režima rada državnih i javnih tijela, ali i diplomatsko konzularnih predstavništava Hrvatske u inozemstvu - kazala je Šimpraga.
Ona je pojasnila da zahtjeve za utvrđivanje hrvatskog državljanstva, po navedenim pravnim osnovama, uglavnom podnose osobe koje nemaju odobren boravak u Hrvatskoj. Stoga je stupanje na snagu zakonskih odredbi s ograničenim vremenom primjene dovelo do povećanog broja zahtjeva, koji se podnose putem diplomatskih misija ili konzularnih ureda RH u inozemstvu.
U praksi je to izgledalo da su stranke bile upućivane da zakazuju termine dolaska u veleposlanstva ili konzulate. S obzirom na veći broj zainteresiranih stranaka, na termin se znalo čekati po nekoliko mjeseci, u nekim situacijama i preko pola godine.
- U pojedinim predstavništvima prvi termin bio je isključivo savjetodavne naravi, iako se na njega čekalo mjesecima. Tom prilikom stranke bi dobile nekoliko preporuka, nakon kojih su mogle izvršiti uplatu potrebnih pristojbi i zakazati novi termin, i to ako nisu bile odvraćane od podnošenja zahtjeva. Naime, sugerirano im je da nemaju osnovu za ostvarenje prava na hrvatsko državljanstvo prema Zakonu bez daljnje elaboracije. Bez obzira na to, u posljednje dvije godine primjene Zakona, podneseno je preko 4.400 zahtjeva. Tu dolazimo i do drugog problema. Pored spomenutog vremenskog trajanja pojedinih odredbi zakona, a to je restriktivna provedba u praksi svih tih istih odredbi, MUP je kao provedbeno tijelo na svojim Internet stranicama objavio upute o proceduri u kojima je objašnjen postupak po zahtjevu za stjecanje, zahtjevu za prestanak ili utvrđivanje hrvatskog državljanstva - objasnila je Šimpraga.
U članku 5. stavak 2. zakona piše da hrvatsko državljanstvo stiče i osoba starija od 21. rođena u inozemstvu, čiji je roditelj u trenutku rođenja hrvatski državljanin. Međutim, pojašnjava Šimpraga, iako je citirana odredba jasna i nedvosmislena, MUP je u spomenutim uputama o proceduri dodao još jedan dio koji iz zakona ili podzakonskih akata nikako ne proizlazi, a to je da se citirana zakonska odredba odnosi samo na osobe rođene nakon 8. oktobra 1991., odnosno nakon stupanja na snagu Zakona o hrvatskom državljanstvu.
Šimpraga je u ime Kluba SDSS-a podržala produljenje roka za stjecanje državljanstva, ali će, kako je rekla, i dalje inzistirati na drugačijem tumačenju čl. 5. st. 2. zakona i ozbiljno razmisliti o podnošenju prijedloga za davanje vjerodostojnog tumačenja spornih odredbi Zakona o hrvatskom državljanstvu.
