Korisne izmjene i dopune Zakona o hrvatskom državljanstvu dovele su do velikog broja zahtjeva za stjecanje državljanstva, za upis u knjigu državljana ili za utvrđivanje državljanskog statusa. Od donošenja zakonskih izmjena, u protekle dvije godine podnesene su ukupno 4.903 prijave, od čega su državljani Srbije podnijeli 2.982 zahtjeva.
S obzirom na to da su počela stizati negativna rješenja čak i za osobe koje su rođene u SFRJ na području Hrvatske, ali im roditelji imaju različita republička državljanstva, obratili smo se Ministarstvu unutarnjih poslova s upitom o broju odbijenih zahtjeva prema trima kategorijama: stjecanju, utvrđivanju i upisu. Prema podacima MUP-a, u dvogodišnjem razdoblju odbijena su 272 zahtjeva za stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem – naturalizacijom jer, kako se navodi, nisu bili ispunjeni uvjeti propisani nekom od odredbi članaka 8. do 16. Zakona o hrvatskom državljanstvu.
U navedenom razdoblju ukupno je odbijeno 1.800 zahtjeva, uključujući i zahtjeve podnesene prije 1. januara 2020. godine. Kao što smo u prošlom broju pisali, negativnim rješenjima su stvorene apsurdne situacije: unutar jedne uže obitelji pojedini članovi već jesu državljani Hrvatske, a drugima se osporava mogućnost da to postanu. Primjerice, odbijena je žena čiji su roditelji bili državljani SR Hrvatske u trenutku njenog rođenja, a ona je ostala neupisana u knjigu državljana do svoje punoljetnosti. Negativan odgovor dobio je i muškarac koji nije upisan u knjigu državljana SRH jer je rođen u Prijedoru. Njegovi roditelji su imali prebivalište u Hrvatskoj, a sam otac je bio državljanin SRH.
Iz MUP-a tvrde da se pretpostavke za stjecanje hrvatskog državljanstva porijeklom utvrđuju sukladno odredbama članaka 4. i 5. Zakona, s tim da se prijave za upis u evidenciju hrvatskih državljana maloljetne djece i osoba od 18. do navršene 21. godine života ne dostavljaju Ministarstvu unutarnjih poslova, već nadležnom matičnom uredu. Nastavno na to, bilo je osam odbijenih zahtjeva za upis u knjigu hrvatskih državljana, jer nijedan od roditelja nije bio hrvatski državljanin u trenutku rođenja stranke koja je podnijela zahtjev. Kako objašnjavaju iz MUP-a, u postupku je utvrđeno da je roditelj, čija je domovnica priložena zahtjevu, "stekao hrvatsko državljanstvo nakon rođenja stranke".
Nakon 1. januara 2020. godine bilo je i 294 odbijenih zahtjeva za utvrđivanje hrvatskog državljanstva jer stranke, kako navode iz MUP-a, nisu ispunjavale uvjete iz odredbe članka 30. stavka 1. Zakona o hrvatskom državljanstvu. Među ovim osobama bilo je i onih koje su se u zahtjevu pogrešno pozivale na odredbu članka 5. stavka 2. Zakona o hrvatskom državljanstvu.
