Sredinom decembra u Zagrebu je između sedam sindikata i HUP-ove Udruge za drvnu i papirnu industriju potpisan granski kolektivni ugovor. Zajedno su također uputili inicijativu prema Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike za proširenje kolektivnog ugovora na sve poslodavce u sektoru.

Procjenjuje se da u drvnoj i papirnoj industriji danas radi više od 18 tisuća radnika i radnica u više od 1300 firmi. Riječ je o tek trećem sektorskom kolektivnom ugovoru u privatnom sektoru u Hrvatskoj, uz ugovore za graditeljstvo te ugostiteljstvo i turizam. Drvna i papirna industrija sektorski je kolektivni ugovor imala i ranije, ali je istekao 2013. godine i čitavo desetljeće nije bio obnovljen. Do novih i značajnih pomaka u kolektivnom pregovaranju između sindikata i HUP-a došlo je tek početkom ove godine.

- HUP je prije deset godina otkazao kolektivni ugovor. Mi smo stalno pokušavali da se ponovno pokrene kolektivno pregovaranje, ali smatrali su da je sindikat neprijatelj, da je poslodavac radnicima i mama i tata. Ove smo godine napokon našli zajednički jezik i uspješno završili pregovore - govori Berislav Bossak, predsjednik Samostalnog sindikata Hrvatske (SSH), jednog od sedam sindikata koji su sudjelovali u pregovorima.

Novi sektorski kolektivni ugovor za drvnu i papirnu industriju između ostalog definira sedam platnih kategorija, ovisno o zahtjevnosti posla, kao i minimalan broj od 27 dana za godišnji odmor, a stupa na snagu početkom 2024. godine.

- To je minimum prava kojih se svaki poslodavac u sektoru mora pridržavati. Naravno, i dalje vrijedi bilo koje pravo ugovoreno u većoj vrijednosti kroz kolektivni ugovor na kućnoj razini, što je slučaj s nekim tvrtkama unutar ovog sektora - kaže Bossak.

Naš sugovornik je sindikalist iz Slavonije DI, jedne od najstarijih tvornica kad je u pitanju prerada i obrada drva u ovom dijelu Europe.

- Drvna industrija je vrlo značajna za hrvatsku privredu i jako je dobro poslovala zadnjih godina. Prihod se udvostručio u zadnje četiri godine, puno se izvozilo u inozemstvo. Najteže je bilo naći sirovinu, ali tvrtke koje su imale trupce, imale su i zagarantiran plasman svoje robe - kaže naš sugovornik.

Iako su proizvođačima rasli prihodi, ostali su problemi s radničkim pravima, materijalnim ponajviše. Velik dio radnika i radnica u industriji primao je minimalac ili plaću tek malo veću od minimalca, a Bossak nam navodi da su stalni bili i problemi s obračunom plaća nauštrb radnika.

- Sindikalna pokrivenost nam je uglavnom dobra među starijim radnicima, a dosta je slabija među mladima. Mladi se često kraće zadržavaju u sektoru pa im se ne investira u sindikalni rad - priča Bossak.

Sa sektorskim kolektivnim ugovorom stanje bi se trebalo barem malo poboljšati, ali kvaka je u tome da je i on prošao u zadnji čas, pred novu veliku krizu. Prisjetit ćemo se da je zadnji kolektivni ugovor u ovoj industriji, onaj koji nije obnovljen nakon 2013., potpisan krizne 2008. godine.

- U sektoru sada očekujemo sve slabiju proizvodnju zbog sve veće stambene i građevinske krize u zapadnoj Europi u koju najviše izvozimo. Posebno se to osjeća u Njemačkoj, Austriji i Italiji. Čini se da će trebati pomoć Vlade u krizi, da ne dođe do otpuštanja radnika u industriji. Pogađa nas recesija i ključno je zajednički sačuvati sva radna mjesta - ističe Bossak.

Da u posljednje vrijeme intenzivno pada broj narudžbi iz inozemstva potvrđuju i brojke: samo u periodu od juna do augusta ove godine, pad u izvozu drvne i papirne industrije iznosio je 26,9 posto. I predsjednik HUP-ove Udruge drvne i papirne industrije Ivić Pašalić požalio se da će trebati pomoć države da firme ostanu konkurentne. Ovaj stručnjak za virtuozne privatizacije, bankarske i privredne operacije, posljednjih godina nove uspjehe bilježi u drvnoj industriji, a njegova tvrtka Mundus Viridis u kojoj se bave preradom drva prije četiri godine dobila je "drvnog Oscara" za dizajn jedne komode.

Proizvodnja piljene građe bila je među navedenim djelatnostima i ranije Pašalićeve firme Kapital Konzalting, one koja je osnovana 2002., a stečaj je zaključila 2017. godine. U djelatnost firme bilo je također upisano poslovanje nekretninama, izdavaštvo, ispitivanje tržišta i javnog mnijenja te savjetovanje u vezi s poslovanjem i upravljanjem. Javnost se sa svim tim aktivnostima Kapital Konzaltinga imala priliku upoznati ponajviše kroz aferu Hypo, a Ivić Pašalić je svemu tome unatoč, ili svemu tome zahvaljujući, godine 2021. izabran za novog predsjednika HUP-ove Udruge papirne i drvne industrije.

Dok se kapital "konzultirao", od bjelovarske Česme do petrinjskog Finela drvna je industrija privatizirana, infrastrukturno i kadrovski uništavana kroz stečajne procese, prepuštena imperativu niske cijene sirovine i niske cijene rada koji se prevodio kao profit za "uspješne" poslodavce. Pri svakom znaku ozbiljne krize ti su se isti poslodavci pozivali na pomoć države, a znali su najednom pronaći i zajednički jezik sa sindikatima, ali uglavnom samo u trenucima u kojima je bilo ozbiljno uzdrmano pitanje postojanja buduće radne snage.

Drvna je industrija dominantno prisutna u ruralnim područjima i dugo su se poslodavci okorištavali činjenicom da u tim područjima radnici često nemaju mnogo izbora u traženju drugih zaposlenja. Ali vrijeme je donijelo i drugu činjenicu, a ta je da se uglavnom radi o sve starijim radnicima i radnicama, dok mladi napuštaju ruralna područja, brže i lakše mijenjaju poslove te pritom najkraće ostaju na onima na kojima im se nude minimalna prava.