Novosti

Kultura

Predstavljena monografija o Mileni Dravić, dobrom duhu jugoslavenskog filma

'U knjizi je 30 tekstova koje su napisali eminentni režiseri i glumci od Gorana Paskaljevića i Želimira Žilnika do Rade Šerbedžije, Mire Furlan i Milene Zupančič', kazala je autorica Anita Panić

U zagrebačkom kinu Tuškanac u petak je predstavljena monografija 'Milena Dravić ili ključ snova' autorice Anite Panić. S autoricom je pred velikim brojem ljudi u dvorani razgovarao filmski kritičar i filmolog Željko Luketić, a promociju knjige pratili su inserti iz njezinih filmova i fotografijama iz monografije.

- Knjiga je zajedničko izdanje Filmskog centra Srbije i Službenog glasnika, a čini je sedam poglavlja teksta i rijetkih fotografija, kojima se uz obilje zanimljivih detalja predstavlja život i stvaralaštvo Milene Dravić, rekao je Luketić.

- Za ovu knjigu posvećenu najvećoj zvezdi jugoslovenske kinematografija, omiljenoj i kod publike i kod kritike, vlada veliko interesovanje. O tome svedoči velik broj promocija po regionu, rekla je Anita Panić, koja je napisala i monografiju o glumcu Petru Kralju.

Ideja o knjizi nastala je prije dvije godine.

- Kad sam otišla kod Milene da se s njom dogovorim o knjizi, bila je presretna. ‘O meni i Draganu Nikoliću do sada nitko nije napisao ni jednu knjigu‘, rekla mi je, kazala je Anita, dodavši da su se u razdoblju stvaranja monografije pojavile dvije knjige posvećene glumici – ‘Milena Dravić - više od umetnosti‘ i ‘Milena Dravić‘, koje je napisala Tatjana Nježić. Naglasila je i da raditi biografske knjige nije nimalo jednostavno: treba pronaći dobre fotografe, dizajnere, grafičare, ali i napraviti dobar izbor materijala. U ovom je slučaju traganje za arhivskom građom bilo olakšano jer su ona i Dragan Nikolić ostavili legat Arhivu Jugoslovenske kinoteke.

- O Mileni sam razgovarala s velikim brojem ljudi, a u knjizi je i 30 tekstova koje su napisali ljudi koji su sarađivali s njom, eminentni režiseri i glumci, od Veljka Bulajića, Gorana Paskaljevića i Želimira Žilnika do Rade Šerbedžije, Mire Furlan i Milene Zupančič. U knjizi je i tekst ruskog i holivudskog glumca Olega Vidova, koji je bio Milenin partner u filmu ‘Bitka na Neretvi‘, koji je napisao mesec dana pre svoje smrti, kazala je autorica.

Podsjetila je da je filmska karijera Milene Dravić počela 1959. godine filmom 'Vrata ostaju otvorena' Františeka Čapa. Prvu Zlatnu arenu, od njih sedam, na tada prestižnom festivalu u Puli dobila je za ulogu u filmu 'Prekobrojna', kad su joj bile samo 22 godine. S prvim suprugom Kokanom Rakonjcem bila je uključena u rad Kino kluba Beograd, koji je bio ishodište filmova crnog talasa u kojima je Milana Dravić tumačila broje uloge. Na preporuku Bate Živojinovića počela je i njezina suradnja s Veljkom Bulajićem, a lik Milene Dravić povezan je i s prvim filmom Brada Pitta, koji je u 'Tamnoj strani sunca', snimanom 1988. godine, u Jugoslaviji igrao njezinog sina. 'Ne sjećam se filma, ali se uvijek sjećam Milene Dravić kao moje mame', znao je Pitt reći kasnije. Osim toga, Milena je uvijek bila spremna glumiti i u umjetničkim, kultnim i crnotalasnim filmovima, ali i u onim komercijalnim.

- Po evidenciji, Milena je glumila u 170 filmova, i TV filmova i drama, uz brojne TV serije i kazališni rad. Nikad se ni s kim iz filmske ekipe nije posvađala i uvijek je podržavala svoje mlade kolege. Kad je Mira Furlan morala otići iz Zagreba, jedino ju je ona nazvala i dala joj svoje kontakte u SAD-a, a poklanjala je pažnju i Anici Dobri, evocirala je Anita uspomene na njezin lik i djelo, rekla je Panić.

Nakon promocije pitali smo je da li se Milena Dravić oduprla sirenskom zovu politike.

– Teško je podnela raspad Jugoslavije i ratove, ali je održala kontakte s kolegama. Nije bila politički angažovana, ali je na protestima 1996/1997. podržala studente, zbog čega joj je neko vreme bio zabranjen rad za Radio-televiziju Srbije, rekla je Anita.

Promocija je održana u okviru filmske manifestacije ‘Ponovo radi bioskop‘, koju organiziraju SNV, VSNM grada Zagreba, Jugoslovenska kinoteka, ambasada Srbije i Kino Tuškanac.

Kultura

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više