Početkom juna u Saboru se raspravljalo o Izvještaju pučke pravobraniteljice za 2021. Izvještaj sadrži čak 156 preporuka koje su usmjerene na otklanjanje uočenih nedostataka i nepravilnosti koje dovode do povreda ustavnih i zakonskih prava građana, a rezultat su postupanja u 5.769 predmeta. Dragana Jeckov je kazala da je Ured pučke pravobraniteljice sudjelovao u 32 javna savjetovanja čime je doprinio unapređenju pozitivnih propisa.

- Kad su u pitanju pripadnici nacionalnih manjina, među brojnim drugim problemima, pravobraniteljica, ali i Savjetodavni odbor za Okvirnu konvenciju, istaknuli su: nedovoljnu zastupljenost nacionalnih manjina u emisijama HRT-a, podzastupljenost pripadnika manjina među zaposlenima u upravi i pravosuđu, neprovođenje propisa o uporabi manjinskih jezika i pisama, govor mržnje u medijima i političkom diskursu, radikalni nacionalizam, povijesni revizionizam, protumanjinsku retoriku i predrasude koje osobito pogađaju srpsku i romsku nacionalnu manjinu - navela je Jeckov.

Jeckov se osvrnula i na članak 22. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina koji je, kako je rekla, medijski često napadan i osporavan. Zakonski se pripadnicima nacionalnih manjina osigurava zastupljenost u tijelima državne uprave i pravosudnim tijelima, vodeći računa o sudjelovanju pripadnika nacionalnih manjina u ukupnom stanovništvu na razini na kojoj je ustrojeno tijelo državne uprave ili pravosudno tijelo. Na taj način bi manjinci mogli ostvariti pravo prednosti pri zapošljavanju. Međutim, ovaj članak zakona se uopće ne primjenjuje.

- Tokom 2019. i 2020. tijela državne uprave, stručne službe i uredi Vlade RH raspisali su javne natječaje i oglase za ukupno 2023 izvršitelja. Ukupno se 80 kandidata pozvalo na pravo prednosti zbog pripadnosti nacionalnoj manjini, od kojih je zaposleno 11, no na temelju najvećeg broja bodova ostvarenih na testiranju i intervjuu, tako da pravo prednosti zbog pripadnosti nacionalnoj manjini nije primijenjeno niti u jednom jedinom slučaju - naglasila je Dragana Jeckov.