Slovenci u Zagrebu i Hrvatskoj nikad se nisu odlikovali brojnošću, ali su tokom stoljeća imali utjecaj na hrvatsko društvo, a u nekoj mjeri oblikovali i hrvatski nacionalni identitet, rečeno je na predstavljanju knjige Filipa Škiljana i Vlatke Dugački "Slovenci u Hrvatskoj – gospodarski, znanstveni, kulturni i duhovni doprinosi" upriličenom 13. februara u Slovenskom domu u Zagrebu. Ova knjiga, koja na 326 stranica obuhvaća 295 biografija poznatih Slovenaca i Slovenki, svojevrsni je nastavak do sada izdanih knjiga o Slovencima iz svijeta sporta i kazališta.
- Nakon tih djela, bilo je logično da napravimo knjigu s popisom osoba na leksikografski način. Problem se javio oko izbora imena, jer su neki pukim slučajem rođeni u Sloveniji ili po nacionalnosti nisu bili Slovenci, s obzirom da smo popis radili po etničkoj pripadnosti, a ne po nacionalnim izjašnjavanju - rekao je Filip Škiljan, ističući da postoje mnoge osobe koje nisu ušle u knjigu jer o njima nije pronađena relevantna građu, tako da bi kod ove knjige trebalo staviti oznaku 1, jer će biti i drugih izdanja.
- Veze između Slovenaca i Hrvata su neizbrisive - kazala je Vlatka Dugački, naglasivši da knjiga obuhvaća period od prvih Slovenaca, koji su bili povezani s Hrvatskom u kasnom Srednjem vijeku pa do suvremenika koji i danas djeluju. Tokom tri godine trebalo je prvo prikupiti imena osoba, odlučiti tko će ući, a tko neće, i onda prikupiti građu, i to ne samo kroz čitanje literature, nego i preko osobnih intervjua i memoara. Često puta nam se događalo da smo morali uvrštavati nova imena ili izbacivati stara. Kako je knjiga dvojezična, morala je proći dvije lekture - ispričala je Vlatka Dugački o radu na knjizi.
- Kako bismo sačuvali uspomene, mi smo se u Slovenskom domu odlučili za izdavanje knjiga koje se na razne načine bave slovenskom zajednicom u Hrvatskoj i njihovom povezanošću sa Slovenijom, rekao je Darko Šonc, predsjednik Slovenskog doma Zagreb i Saveza slovenskih društva u Hrvatskoj.
Šonc je ukazao na smanjenje broja Slovenaca. U 19. stoljeću na području Hrvatske bilo je 30.000 Slovenaca, sredinom prošlog stoljeća oko 43.000, ali njihov broj pada pa ih je po najnovijem popisu iz 2021. tek 7.729. Početkom 20. stoljeća Zagreb je brojao 180.000 stanovnika, od kojih su 18.000 bili Slovenci, na popisu iz 2011. bilo ih je oko 4.000 u Zagrebu i okolini, a na najnovijem tek oko 1.000. Uz to je slovenska zajednica u prosjeku starija od opće populacija u Hrvatskoj, rekao je Šonc, čije je ime također u knjizi. Tu su i među ostalim i imena Frana Zavrnika, osnivača Slovenskog doma, publiciste Danka Plevnika, sveučilišne profesorice Nadežde Čačinović ilustratora Vilka Glihe Sečana, pravnika Mirjana Damaške, revolucionara i političara Josipa (Jože) Kopiniča, pedagoga i pisca Davorina Trstenjaka, preporoditelja Stanka Vraza, Barbare Celjske…
