Žene u manjinskim zajednicama su višestruko diskriminisane, prvenstveno zbog činjenice što su Srpkinje i žene. Neretko su diskriminisane i unutar same srpske zajednice, kaže Dragana Jeckov. Kao saborska zastupnica Samostalne demokratske srpske stranke u desetom sazivu Hrvatskog sabora i članica Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Jeckov ističe da se nikad nije dvoumila kojoj političkoj opciji će se pridružiti. SDSS je, govori, dominantna politička opcija na području iz kojeg dolazi.
- Uvek sam bila uključena u društvena događanja sredine, od najranije mladosti sam imala stav o svemu što me se ticalo. Zbog prirode posla, nastavila sam pratiti sva društvena i politička dešavanja u okruženju. Osećaj pripadnosti zajednici i želja da pomognem njenoj afirmaciji rezultirao je političkim aktiviranjem prvo na opštinskom nivou, a nakon toga i dalje. Važno je da žene osveste da politika nije bauk i da je sve što se oko nas događa, zapravo itekako politika. Čim izađete iz kuće važno je da stanete na stazu, da ste cestovno povezani, da imate kako otići na posao ili zdravstveni pregled. Gde ćete ostaviti decu, imate li vrtić ili školu, kako do posla, kako doći do odgovarajuće zdravstvene zaštite – sve je to politika – govori Dragana Jeckov.
Osećaj pripadnosti i želja da pomognem afirmaciji zajednice rezultirao je političkim aktiviranjem prvo na opštinskom nivou, a nakon toga i dalje. Važno je da žene osveste da politika nije bauk, kaže Dragana Jeckov
Zastupljenost žena u visokoj politici stalno raste, ali još uvek nije dosegnuta kvota propisana Zakonom o ravnopravnosti spolova (najmanje 40 posto). Na prethodnim parlamentarnim izborima ona tako nije bila nije ispoštovana na 20 posto lista, a na kraju posljednjeg saziva Sabora zastupljenost žena iznosila je nešto više od 33 posto. Razlozi za to kriju se u političkim, socioekonomskim i sociokulturnim faktorima. Pritom se uz žene u politici često vežu predrasude i stereotipi. One su često baš te koje su na udaru okrutnih komentara i seksističkih izjava.
- Na moju veliku žalost bilo ih je poprilično. Od predrasuda tipa "Šta će ona na listi", do onih "neće nama suknja voditi politiku", pa sve do vređanja na ličnoj razini kada me je jedan lokalni šerif okrutno opisao "Da je valjala, do sada bi se udala". Vrlo često spominjem tu uvredljivu rečenicu i vrlo jasno pamtim osećaj koji me je tada obuzeo. Ta želja da njemu i sličnima pokažem koliko mogu, začinjena sa malo inata i zrnom ljutnje, bila je presudni faktor da se još jače i sigurnije uključim u manjinsku politiku. Danas, kada jasno osetim sav teret predstavljanja "omražene zajednice", osećam istovremeno i ponos jer pripadam svojoj, srpskoj zajednici – kaže Jeckov.
Katarina Nemet, saborska zastupnica Istarskog demokratskog sabora (IDS) i takođe članica Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, politikom se bavi dugi niz godina. Njeni politički počeci bili su na lokalnoj razini gde se aktivno uključila u kreiranje lokalnih politika kao gradska vijećnica. Od tada pa sve do danas obavljala je niz različitih dužnosti, od predsednice Gradskog vijeća Grada Novigrada, preko članice skupštine Istarske županije, pa sve do saborskog angažmana. Uz nekoliko stranačkih koleginica doprinela je osnivanju Kluba žena IDS-a.
Dragana Jeckov (Foto: Sandro Lendler)
- Članica sam IDS-a već tridesetak godina i to prvenstveno zato što je to stranka koja zastupa svjetonazore u koje osobno vjerujem, do kojih osobno držim. U okviru kojih važno mjesto imaju liberalni stavovi koji promiču poštivanje multietničnosti i multikulturalnosti. Temelj politike IDS-a su ljudska prava, i to neovisno o narodnosti, podrijetlu, rasi, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, obrazovanju, društvenom i materijalnom položaju. Uz nekolicinu stranačkih kolegica pridonijela sam osnivanju interesne skupine žena unutar naše stranke, Kluba žena IDS-a. Tada sam postala njegovom prvom predsjednicom. Uloga Kluba žena na afirmaciji članica IDS-a i njihova aktivnijeg uključivanja stranačke tijekove otad je iznimno velika – kaže Nemet za Nadu.
Prema njenim rečima, u Hrvatskoj postoji relativno dobra zakonska regulativa kada govorimo o pravima žena i manjinskih zajednica, ali u praksi stvari često izgledaju drugačije.
- Vjerujem da ćemo se složiti kako kao društvo još nismo dosegli razinu ravnopravnosti kojom bi mogli biti zadovoljni i tu će svakako trebati uložiti dodatne napore. U tom pravcu smatram da je jedna od zadaća nas političara i političarki s lijevog političkog spektra stalno ponavljanje i pozivanje društva na bezrezervno poštivanje prava nacionalnih manjina i prava žena, kao osnovnih ljudskih prava. O tim temama treba neprestano javno progovarati. Koliko je god moguće držati ih u fokusu javnog diskursa, mijenjati javnu svijest i paralelno djelovati, institucionalno i na druge raspoložive načine. Jedino tako se stanje može unaprijediti i poboljšati – govori Katarina Nemet.
Važno je konstantno zagovarati ravnopravno sudjelovanje i zastupljenost žena u političkom odlučivanju. Počevši od gospodarstva, kulture i znanosti, pa sve do uvjeta demokratskog razvitka, kaže Katarina Nemet
Globalne statistike pokazuju da su mlade žene obrazovanije i školovanije od mladića te da se češće odlučuju za nova, ali i nadogradnju postojećeg znanja. Dragana Jeckov smatra da kada postoji zainteresovana mlada žena u politici, da je to zaista blago. Zato što ona može biti pokretač ozbiljnih politika, kako u ruralnim, tako i urbanim sredinama. Prema njenim rečima jednakost nije "istost". U kontekstu da jednakost ne bi trebalo da bude apsolutno uklanjanje razlika, jer je to naprosto nemoguće. Odnosno da muškarci i žene ne bi trebalo da budu isti, već ravnopravni u svojim različitostima.
- O problemima treba razgovarati, nipošto pred njima žmuriti. Na njih treba skretati pažnju, a to sam u proteklom mandatu konstantno radila. Žene u manjinskim zajednicama su višestruko diskriminisane, prvenstveno zbog činjenice da su Srpkinje i žene. Neretko su diskriminisane i unutar same srpske zajednice. One su često diskriminisane i zbog svoje vere, svog socijalnog porekla, svog jezika, određenog stepena invalidnosti. Ti se izazovi najviše ogledaju kroz nejednakost u zaposlenju i pristupu zdravstvenoj zaštiti, ali to nisu jedini segmenti. Mislim da se i o menstrualnom siromaštvu premalo govori. Bez obzira što su pokazale svoju sposobnost za velike dosege, ženama se danas još uvek postavljaju tradicionalne društvene uloge, kao i ono čuveno "držanje tri ćoška kuće" – objašnjava Jeckov.
Katarina Nemet je takođe sličnog stava po pitanju uloge žene u politici, kao i važnosti nastavka borbe protiv predrasuda. Smatra kako je potrebno jače i glasnije promicati ravnopravnost, solidarnost i vladavinu prava kao ustavne i temeljne društvene vrednote. Konstantno naglašavati osobitu važnost prava mladih te starijih žena, pripadnica nacionalnih manjina, ali i socijalno osjetljivih skupina.
- Važno je i konstantno zagovarati ravnopravno sudjelovanje i zastupljenost žena u političkom odlučivanju. Počevši od gospodarstva, kulture i znanosti, pa sve do uvjeta demokratskog razvitka našeg društva. U takvim naporima vrlo važnu ulogu imaju sami političari i političarke, ali i svi ostali akteri javnog života koji imaju utjecaj na javno mnijenje. Svaki javni diskurs, svaki javni istup utemeljen na stereotipima i predrasudama treba nedvosmisleno i javno osuditi – govori članica IDS-a te nastavlja da je solidarnost sa kolegicama u politici neophodna.
Katarina Nemet (Foto: Igor Zirojević)
- Suradnja s kolegicama i kolegama iz Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina uvijek je bila korektna. Na dnevnom redu sjednica Odbora često su se nalazila izvješća pravobraniteljica, raznih ministarstava, zakonski prijedlozi koji su ulazili u sfere ljudskih prava, kao i niz drugih tema koje smo s posebnom pažnjom iščitavali, razmatrali, analizirali i na koncu dostavljali svoje prijedloge za njihovo poboljšanje i unapređenje. Rad Odbora ima svoje zakonitosti i određena ograničenja, daje prostora onoliko koliko daje. No predstavlja dobru platformu za dodatni angažman svih onih koji su u njegov rad uključeni, pa je onda na svakome osobno da tu priliku iskoristi – govori Nemet.
Osnivanje ženskih udruga, uključivanje kroz kulturno-umetnička društva i inicijetive u većim i manjim sredinama samo su neki od načina jačanja kapaciteta žena. Jedan od njih je Aktiv žena SDSS-a, koji je intenzivnije pokrenuo angažman žena u manjinskoj politici. To sve može da bude uvertira u angažman žena ne samo na lokalnom, nego i na nacionalnom nivou.
- Na svim listama SDSS-a zastupljene su žene u zavidnom broju i ističem da rukovodstvo stranke o tome jako vodi računa. Sada imamo značajniji broj žena na različitim pozicijama od lokalnog, regionalnog, ali i državnog nivoa. Sećam se ogromne podrške žena kada sam prvu put ušla u saborske klupe. Kolegica Anja Šimpraga je potpredsednica hrvatske Vlade, načelnica opštine Jagodnjak je Danijela Mlinarević. Nekoliko mojih prijateljica su direktorke škola, vrtića, radio-stanica, na čelu jedne institucije Srba u Hrvatskoj, Srpskog demokratskog foruma, prvi put imamo ženu, Jelenu Nestorović. I sama sam bila prva zastupnica SDSS-a u Saboru. Imali smo u jednom trenutku dve zastupnice od tri zastupnika predstavnika srpske zajednice, što je za očekivanje i na predstojećim parlamentarnim izborima. Mislim da je sve navedeno dobro, a što je još važnije nismo tu da se zadovolji puka forma, već zato što to želimo i vredno radimo. Imamo sluha za probleme, drugačije im pristupamo, pragmatičnije smo. Moram jasno i glasno reći kako zastupljenost još uvek nije dovoljna, kako u našoj zajednici, tako i u društvu uopšte – kaže Dragana Jeckov, a Nemet zaključuje da bi voljela da jednoga dana živimo u društvu koje je doseglo takvu razinu ravnopravnosti da nam kvote zapravo ne budu ni potrebne.
Tekst je izvorno objavljen u prilogu Novosti Nada - društvenom magazinu Srpskog demokratskog foruma
