U organizaciji Odjela za socijalna i humanitarna pitanja Srpskog narodnog vijeća (SNV) i Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 13. novembra održan je panel o borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti na kojem su učesnici razmatrali položaj siromašnih građana Hrvatske i mjere koje se provode u prevenciji i borbi protiv siromaštva. U riziku od siromaštva je 20 posto ili 770.000 građana, pri čemu su najugroženiji samci starije životne dobi, jednoroditeljske obitelji, penzioneri…
Kako nam je rekla voditeljica Odjela i inicijatorica panela Tatjana Dragičević, od svog osnivanja 2018. u fokusu Odjela je borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti.
- Naši glavni programi i projekti usmjereni su prema poboljšanju kvalitete života i otklanjanju barem nekih od brojnih negativnih posljedica koje uzrokuju siromaštvo. Treba napomenuti da su Srbi na specifičan način izloženi toj vrsti problema, jer ih veliki broj živi u ruralnim područjima pogođenim ratom koja su na brojne druge načine devastirana. Zato su u tim krajevima izraženi siromaštvo i socijalna isključenost, prije svega zbog prometne i drugih oblika. Panel je samo jedan od naših programa koje provodimo s ciljem da se ova tema aktualizira, da se da se da glas ljudima koji žive u siromaštvu kako bi barem postali vidljivi. Cilj je i da se potakne međusektorska suradnja, s obzirom da je SNV samo jedna od organizacija civilnog društva koja ne može sama rješavati ovaj veliki problem. Stoga smo na panelu okupili predstavnike različitih sektora – od nadležnih ministarstava, ureda pučke pravobraniteljice, lokalne samouprave, civilnog sektora… Želimo potaknuti suradnju kako bismo se efikasnije borili, jer statistike i rad na terenu pokazuju da ta borba nije na nivou na kojem bi trebala biti - naglasila je Dragičević.
Prema riječima Olje Družić Ljubotine iz Studijskog centra, čak 60 posto umirovljenika je u riziku od siromaštva, tu si i žene, djeca, Romi, izbjeglice i jednoroditeljske obitelji od kojih je svaka četvrta u tom riziku, pa i žrtve nasilja jer ostaju bez krova nad glavom.
- Beskućnici su alarmantan problem. Zadnjih godina prililčno se promijenila i njihova struktura, Sada u prihvatilištima nemamo ljude koji su radno sposobni, već starije s kroničnim bolestima, intelektualnim teškoćama i psihičkim problemima, a to nisu mjesta gdje bi ti ljudi trebali biti, jer im je potrebna zdravstvena skrb - kazala je Družić Ljubotina.
- Trebamo pomoći svi skupa sinergijom i zajedničkim djelovanjem, a ne da se cijeli problem prebacuje na Ministarstvo socijalne politike. Postoje velike nejednakosti kad govorimo o dostupnosti zdravstvenih, socijalnih i obrazovnih usluga ljudima na selu i manjim gradovima, koje su tamo značajno niže nego u velikim gardovima i tome treba posvetiti pažnju. Voljela bih kad temu siromaštva političari ne bi politizirali, nego sjeli zajedno iz svih resora i stranaka pa da to bude nacionalni problem, a ne pitanje oko kojeg će se politizirati i međusobno optuživati - rekla nam je Ljubotina.
Nakon uvodnih obraćanja prisutnima, među kojima je bilo mnogo studenata socijalnog rada, obratila se zastupnica SDSS-a Dragana Jeckov, poručivši da o siromaštvu treba razgovarati i što je više moguće pomoći angažmanom.
U raspravi se moglo čuti da je za rješavanje tih problema odgovorna i akademska zajednica, da se ponekad ne treba rigidno držati propisa kao i problem određivanja rada za opće dobro korisnicima minimalne naknade koje su najmanje u EU.
U radu panela učestvovali su Marijana Kletečki Radović sa Studijskog centra socijalnog rada, Tatjana Vlašić, zamjenica pučke pravobraniteljice, Branka Hrupelj iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Romana Galić iz Ureda regionalne i lokalne samouprave grada Zagreba, Zvonko Mlinar, izvršni predsjednik Hrvatske mreže za beskućnike te Tatjana Dragičević.
