Europska komisija već tri godine tvrdi da je Srbija spremna za otvaranje pregovaračkog Klastera 3 o konkurentnosti i održivom razvoju jer je ispunila sve uvjete koji su joj zadani u procesu pristupnih pregovora za članstvo u Europskoj uniji. Prolazna ocjena Europske komisije u protekle dvije godine nije bila dovoljna da uvjeri dio članica Unije da Srbiji odobre otvaranje klastera, a neizvjesno je i hoće li to učiniti do konca ove godine jer se neke članice, među njima i Hrvatska, i dalje tome protive.
Zbog toga su i najgorljiviji zagovornici članstva Srbije u Europskoj uniji počeli makar i hipotetski spominjati mogućnost da Srbija i ostali balkanski kandidati za članstvo nikada ne budu primljeni u Europsku uniju. Iz Bruxellesa, međutim, uporno i dalje ponavljaju da Europska unija bez čitavog Balkana neće biti zaokružena cjelina i zato nije upitno da li će i preostali balkanski kandidati kad-tad postati njezini članovi. Stidljivo se opet spominju i godine prijema, a najranija je 2028.
Odgovarajući na pitanje je li realno da do tada Srbija uđe u Europsku uniju, srpska ministrica za eurointegracije Tanja Miščević u intervjuu NIN-u suzdržano je odgovorila: "Probaću da odgovorim na primeru klastera koji pokušavamo da otvorimo već tri godine, to su konkurentnost i održivi razvoj. Osam poglavlja je u klasteru, još tri moramo da otvorimo. EK nema nijedne zamerke, i već tri godine ponavlja da je Srbija, ako se ceni po ispunjenosti uslova, spremna da otvori čitav klaster.
A prepreka je segment koji unosi geopolitika, usklađivanje s deklaracijama zajedničke spoljne politike EU. Naravno, tu je i dijalog Beograd-Priština, a u ovom trenutku nema nikog ko će reći da Srbija nije konstruktivni partner u tom dijalogu. Ako znamo da su to elementi koji se ocenjuju, jako je teško govoriti o bilo kakvoj godini. Mi smo za naše unutrašnje potrebe definisali 2027. godinu, a tu se poklapamo sa reformskom agendom iz plana rasta kao godinu kada ćemo sve sistemske zakone uskladiti sa propisima EU. Ali odluka o prijemu je odluka svake od 27 država članica Unije i to je uvek politička odluka."
Balkanski kandidati za članstvo dobili su još jedno čistilište u kojem su popisane sve reformske mjere koje moraju realizirati do 2027. godine, pa ako budu uspješni, zauzvrat će biti financijski nagrađivani i postupno sektorski pripuštani na jedinstveno tržište EU-a
Iako je ispunila uvjete za napredovanje u procesu pristupanja u EU, Srbija već tri godine tapka u mjestu, a u europskim političkim i medijskim krugovima ipak su najglasniji oni koji papagajski ponavljaju da je Vučićeva Srbija miljenik službenog Bruxellesa i pojedinih vodećih članica Unije. Zbog toga joj se navodno dopuštaju brojne nepodopštine, a najveća je neusklađivanje sa zajedničkom europskom vanjskom politikom, iako je potpuna usklađenost kao uvjet zadana za kraj pregovora o pristupanju.
Iz tog vrzinog kola u koje se zaplela u pristupnim pregovorima sa Srbijom i ostalim balkanskim kandidatima, Europska unija sada pokušava izaći Planom rasta za zapadni Balkan. Balkanski kandidati za članstvo dobili su još jedno čistilište u kojem su popisane sve reformske mjere koje moraju realizirati do 2027. godine, pa ako budu uspješni zauzvrat će biti financijski nagrađivani i postupno sektorski pripuštani na jedinstveno tržište Europske unije. Srbija je u svojoj Reformskoj agendi, koju je prihvatila i Europska komisija, definirala 98 reformskih mjera koje će u zadanim rokovima realizirati do 2027. godine u četiri reformska područja. Ako u zadanim rokovima realizira svih 98 reformskih mjera Srbija će biti nagrađena s 1,58 milijardi eura, ali i djelomično integrirana u jedinstveno tržište EU.
Srbija do kraja ove godine mora ispuniti sedam od 98 zadanih reformskih mjera, a među njima su i izmjene izbornog i medijskog zakonodavstva sukladno OESS-ovim i drugim međunarodnim preporukama. Ministrica Miščević pojašnjava da "tek kada Evropska komisija potvrdi da smo ispunili sve mere, onda možemo dobiti novac iz prve tranše", a riječ je o 112 milijuna eura. Predstavljajući 150 stranica Reformske agende Srbije, ministrica Miščević je poručila i sljedeće: "Mi nemamo datum pristupanja u članstvo, a napravili smo dokument kojim predviđamo da do sredine 2027. godine prihvatamo obaveze koje ima država članica EU, a to po meni govori o ambicioznosti ove agende."
Politolog Sava Mitrović u osvrtu za beogradski Medija centar pak ističe kako je "zanimljivo da primetimo da se u Reformskoj agendi Srbije gotovo u potpunosti ignoriše pitanje usaglašenosti sa Zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom (ZSBP) EU. Osim generalnog navoda da reforme mogu da 'doprinesu progresivnom i kontinuiranom usklađivanju sa ZSBP EU, uključujući i restriktivne mere', njome se ne propisuju niti eksplicitni, niti implicitni rokovi i mere koje Srbija namerava da sprovede kako bi uvećala svoj stepen usaglašenosti sa spoljnom politikom Unije. Mada se može razumeti da je Srbija nastojala da izbegne da sebi kao uslov za dobijanje dodatnih finansijskih sredstava iz EU fondova nametne podizanje nivoa usklađenosti sa spoljnopolitičkim deklaracijama i merama EU, začuđujuće je da Evropska komisija nije u većoj meri zahtevala da ovo pitanje ipak bude deo Reformske agende Srbije, na čemu su insistirali pojedini poslanici Evropskog parlamenta".
S druge strane, već u uvodnom dijelu Reformske agende Srbije napisano je da je njezin "cilj da ubrza reforme i društveno i ekonomsko približavanje EU", a prijem u članstvo se i ne spominje jer je to "uvek politička odluka svake od 27 članica EU". I ministrica Miščević ističe da je Reformska agenda ponajprije važna zato što će Srbiji omogućiti da nakon realizacije pojedinih mjera odmah pristupi pojedinim sektorima jedinstvenog tržišta EU-a. Navodi i primjere uspostavljanja "zelenih koridora" i uključivanja u jedinstveni prostor plaćanja u eurima (SEPA-u), jer "zeleni koridori" bi trebali "ubrzati carinske procedure između Zapadnog Balkana i Šengena", a pristupanje SEPA-i srpskim kompanija i građanima omogućilo bi jeftinije transfere novca. ("Naši građani na doznake koje su oko dve milijarde evra godišnje, moraju da plate troškove transfera oko pola milijarde evra. To su jako veliki troškovi, to je jedna četvrtina ukupnih sredstava, koji se mogu iskoristiti za unapređenje razvoja.")
Trogodišnja geopolitička blokada pristupnih pregovora Srbije i slična iskustva drugih balkanskih kandidata, prije svega Sjeverne Makedonije, potakli su Europsku komisiju i njezinu novu-staru predsjednicu Ursulu von der Leyen da zapadnobalkanskim kandidatima za članstvo kroz Plan rasta omoguće barem djelomičnu prohodnost prema Europskoj uniji i njezinim fondovima, ali i da donekle ublaže iživljavanje pojedinih svojih članica i skupina europarlamentaraca nad preostalim balkanskim kandidatima za članstvo.
