Brojni poštovaoci pjesničkog opusa Alekse Šantića skupili su se u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagreba na pjesničkoj večeri upriličenoj povodom 150. godišnjice njegovog rođenja.
- Kao jedan od glavnih osnivača kulturnog pokreta u Mostaru gdje je proveo najveći dio života i borbe protiv austrougarske okupacije, Šantić je svojim opusom povezao idejne i pjesničke težnje književne tradicije i nove epohe modernizma. Njegova socijalna, rodoljubiva, ali i ljubavna poezija ušla je u narodno sjećanje, o čemu svjedoči velik broj pjesama nastalih na osnovu njegovih stihova - rekla je u uvodnoj riječi Olivera Radović iz Privrednika. Podsjetila je da je Šantić prvu pjesmu objavio 1886., a prvu zbirku 1891. godine. Na njega su utjecali Vojislav Ilić i Jovan Jovanović Zmaj, kao i Hajnrih Hajne čije je pjesme prevodio.
Punu stvaralačku zrelost Šantić je dostigao u razdoblju između 1905. i 1910. Godine. Pisao je također drame u stihu - ‘Pod maglom’, ‘Moja otadžbina’, ‘Hasanaginica’ - ali i je jedna od njegovih najčuvenijih rodoljubnih pjesama ‘Ostajte ovdje’ zapravo apel Muslimanima da ne odlaze iz BiH koju su okupirali Austrijanci.
- Aleksa Šantić predstavlja iskustva jednog čovjeka u više kultura, rekao je profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu Dušan Marinković, ističući kako pjesnik nije bio velikosrpski agent kako ga neki kratkovidno predstavljaju, nego čovjek koji je tražio svoju intimu. Nije mogao bez turskih riječi i muslimanskog mentaliteta, jer je usvajao riječ Drugog koji za njega nije bio neprijatelj - rekao je Marinković. Istaknuo je važnost čuvene ‘Emine’, pjesme o imamovoj kćeri ‘u vrijeme kad se u gradu nije smjelo pogledati preko tarabe’.
- Neke pjesnike svako malo treba zalivati sjećanjima, ali Aleksi to ne treba jer je on ušao u vodu i zrak. Jedan je od pjesnika koji niču iz zemlje - rekao je pjesnik Enes Kišević koji je recitirao Šantićeve pjesme, a u tome su mu se priključili pojedinci iz publike. Događajem u čast Šantića zaključena je sezona tribina u Privredniku koja će biti nastavljena nakon ljetne pauze.