Ledena polica veličine Rima potpuno se urušila na istočnoj Antarktici tijekom nekoliko dana rekordno visokih temperatura sredinom ožujka, pokazuju novi satelitski podaci. Police leda su debele ledene platforme pričvršćene za kopno, produžeci ledenih ploča koje plutaju nad oceanom. Bez njih led brže teče u ocean, što rezultira porastom razine mora. Catherine Colello Walker, znanstvenica iz NASA-e i Oceanografskog instituta Woods Hole, za britanski list The Guardian prošlog je tjedna rekla da je, iako je ledena polica nazvana Conger bila relativno mala, "to jedan od najznačajnijih kolapsa bilo gdje na Antarktici od ranih 2000-ih, kada se raspala ledena polica Larsen B". Toplinski val na Arktiku i kolaps ledene police Conger na Antarktici jasno ukazuju na ubrzanje klimatske krize, a meteorološke postaje u blizini oba pola mjere za te krajeve zastrašujuće visoke temperature. Na krajnjem sjeveru planeta izmjereno je 30 Celzijevih stupnjeva više no što je prosjek za ovo doba godine, dok je na Antarktici izmjereno -11,8 Celzija, odnosno čak 40 stupnjeva više nego što bi bilo normalno. Iako je sa svojih 1.200 kvadratnih kilometara ledena polica Conger premalena da bi izazvala značajan porast razine mora, njezin kolaps je još jedan dokaz rastuće nestabilnosti. Ne radi se ovdje, doduše, o dokazivanju globalnog zatopljenja (takvih je dokaza već pregršt), nego o gomilanju i intenziviranju događaja koji bi mogli nepovratno ugroziti opstanak ljudi na Zemlji.
Kod urušavanja ledene police Conger znanstvenike i znanstvenice primarno brine to što cijela istočna Antarktika nije stabilna koliko se prethodno mislilo. Ako se smrznuta voda na istočnoj Antarktici otopi, to bi moglo podići razinu mora za više od 50 metara. Radi se o pet puta većoj količini leda nego na zapadnoj plohi Antarktike, kojoj se inače posvećuje veća pažnja zbog njene posebne ranjivosti. Helen Amanda Fricker, doravnateljica Polarnog centra Scripps na kalifornijskom sveučilištu San Diego, poručila je da istraživači moraju više vremena posvetiti promatranju istočnog dijela kontinenta. Neumoljivoj katastrofi pridonose i najnoviji vremenski obrasci, kojima se nastavlja niz prošlogodišnjih alarmantnih toplinskih valova. Ponajviše se to vidi na sjeverozapadu američkog Pacifika, gdje su prethodni rekordi srušeni za nekoliko stupnjeva, a temperature su se popele blizu 50 stupnjeva. Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) navodi kako je pola svjetske populacije već sada vrlo ranjivo zbog posljedica klimatske krize, pa je više nego jasno da su drastične promjene sustava u kojem živimo imperativ. Svjetski politički i ekonomski sustavi naprosto nisu izgrađeni da bi očuvali Zemlju. Kao takve ih tek treba graditi, i to brzo.
