Dvotjedna međunarodna konferencija o klimi (COP 29), koja je 11. studenog započela u glavnom gradu Azerbajdžana Bakuu, kako se i očekivalo, nije startala optimistično. Osim što se drugi put zaredom održava u jednoj petrodržavi, ona lanjska, održana u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, završila je kapitulacijom zagovornika radikalnije klimatske akcije pred fosilnim lobijem. Stoga je u zaključni dokument uvrštena sintagma kojom se države pozivaju na nedefinirani proces "tranzicije od" umjesto na "napuštanje" fosilnih goriva.

Unatoč tome, ovaj dogovor predstavljen je kao povijesni jer se njime prvi put eksplicitno spominje notorna činjenica da fosilna goriva uzrokuju globalno zatopljenje time što u atmosferu ispuštaju stakleničke plinove.

Na početku konferencije u Bakuu predstavljeni su najsvježiji podaci koji demonstriraju ono što je bilo jasno i potpisnicima zaključnog dokumenta iz Dubaija, naime da države nemaju namjeru početi vršiti famoznu tranziciju, dapače, u ovoj su godini još za 0,8 posto povećale emisije stakleničkih plinova. Suprotno tome, da bi se porast globalne temperature zaustavio na 1,5 stupnjeva iznad predindustrijske razine, te emisije potrebno je smanjiti za 43 posto i to već do 2030. godine.

No kako su u Bakuu naglasili autori istraživanja Global Carbon Budget, ne nazire se znak da je sagorijevanje fosilnih goriva prošlo svoj vrhunac, niti se tranzicija događa na globalnoj razini. Štoviše, u odnosu na 2015., kada je potpisan Pariški sporazum, ukupne emisije povećale su se za osam posto, a značajnije smanjenje zabilježeno je u samo 22 države. One, doduše, predstavljaju četvrtinu globalnih emisija jer uključuju neke od najrazvijenijih zapadnih ekonomija.

No zato je u Kini kao najvećem svjetskom zagađivaču zabilježen porast emisija, unatoč njezinom rekordnom ulaganju u obnovljive izvore energije i proizvodnju električnih automobila, a situacija je slična i u Indiji.

Najveće povećanje emisija odnosi se na sagorijevanje plina, zatim nafte, a najmanje ugljena. Ranije pozitivan trend smanjenja emisija koje nastaju uslijed uništavanja šuma preokrenuo se zbog velikih suša i požara u šumovitim regijama svijeta. Predstavnici organizacije Oil Change International naglasili su i da niz zemalja investira u nove projekte fosilnih goriva iako je uvjet za ostvarenje ciljeva Pariškog sporazuma da se ne pokrene nijedan. Među tim zemljama je i Azerbajdžan, koji u idućim godinama namjerava značajno povećati proizvodnju nafte i plina kako bi zadovoljio potrebe Evropske unije.