Povodom 80-e godišnjice iskrcavanja u Normandiji, kao jednog od najpresudnijih događaja Drugog svjetskog rata i početka zadnje faze tog rata u Europi koji će potrajati još jedanaest mjeseci i uz milijunske žrtve završiti porazom nacističkog i kvislinških režima, Antifašistička liga RH objavila je saopćenje u kojem upozorava da perspektiva svijeta danas, 80 godina poslije, izgleda manje svijetla i manje optimistična, nego nakon rata.
''Kao da su se hrabre i obećavajuće ideje o budućnosti svijeta pretvorile u stogodišnjake u kolicima koji dolaze na obilježavanje iskrcavanja na plaže Normandije na kojima su jurišali prije 80 godina'', stoji u saopćenju uz podsjećanje da Josip Broz Tito tog 6. lipnja 1944., manje od dva tjedna poslije desanta njemačkih SS jedinica na Drvar, plovi na britanskom razaraču prema Visu.
''Činilo se da svijet tog davnog dana prije 80 godina, iako usred jednog užasnog i razarajućeg rata, ima svijetlu perspektivu kao malo kada u svojoj povijesti. Zlo koje je bilo u samom korijenu nacizma, istrebljenje čitavih grupa i naroda kao 'rasne opasnosti', porobljavanje ostalih kao manje vrijednih i agresivni ratovi kojima se takvo stanje nametalo, ujedinilo je veliki dio svijeta. Ne samo u vojnom suprotstavljanju nego i u idejnom. Činilo se da će svijet poslije poraza nacizma i njemu pridruženih kvislinških režima, što je poslije 6. lipnja 1944. postalo vrlo izgledno, biti izgrađen na načelima slobode, ravnopravnosti i ljudskih prava, etičkih vrijednosti koje su bile antipod nacizmu'', ističe se u saopćenju.
Razmjeri zla, konačne posljedice do kojih je dovela nacistička ideologija i njene kopije poput ustaštva, tada nisu još bili u potpunosti pojmljeni. Riječ holokaust će se tek poslije rata početi upotrebljavati da označi istrebljenje Židova počinjenog od nacističkog režima i nekih njegovih saveznika poput ustaškog režima u NDH. Riječ genocid skovana je baš 1944. da označi zločine nacista nad poljskim narodom; bit će usvojena tek 1948. godine Konvencijom UN-a o genocidu. Definiciju genocida danu tom Konvencijom zadovoljavaju mnogi zločini počinjeni u Drugom svjetskom ratu, od masovnih zločina nad Romima u nacističkim i ustaškim logorima, od masovnih zločina nad zarobljenim pripadnicima Crvene armije, do masovnih zločina ustaša počinjenih nad Srbima u NDH, posebno u koncentracionim logorima, zaključuju u saopćenju koje potpisuje predsjednik Zoran Pusić.
