Miep Gies s Alison Leslie Gold: Sjećanje na Anne Frank (Disput, s engleskoga preveo Damjan Lalović, Zagreb, 2021.)
Miep Gies bila je jedna od ključnih pomagačica obitelji Frank i ostalih koji su se pred njemačkim i nizozemskim nacistima skrivali više od dvije godine u stražnjim prostorijama poslovne zgrade amsterdamske tvrtke kojoj je na čelu stajao Annein otac Otto Frank. Iako naslov sugerira drugačije, knjiga je zapravo autobiografski životopis (glavne) autorice, bečke kršćanke otuđene od Crkve koja je kao izgladnjela djevojčica udomljena u Nizozemskoj i svim srcem postala Nizozemka, a onda kasnije svjedočila donekle sličnom procesu kod Anne koja se 1933., s četiri godine, iz Njemačke doselila u Amsterdam, ali za razliku od Miep s čitavom (židovskom) obitelji. Anne je u knjizi, izvorno objavljenoj 1987., sporedan lik, ali bez nje knjige, pisane kao beletrizirana publicistika, ne bi bilo; štoviše, djelo je sa slavnim "Dnevnikom" u odnosu izravne interakcije (koristi ista lažna imena aktera koje je koristila Anne), a u pogovoru izdanju iz 2009. tada gotovo 100-godišnja Gies upućuje čak i kritiku Anneinom nepravedno karikaturalnom opisu jednog od ljudi iz skloništa. Bez Gies "Dnevnika Anne Frank" ne bi bilo jer ona ga je sačuvala pred nacistima i po svršetku rata predala Ottu Franku, jedinom od skrivanih koji je preživio; no isto tako, bez "Dnevnika" Gies ne bi došla u priliku da ispriča svoje dragocjeno – uzbudljivo, emotivno, tematski raznovrsno, precizno i vrsno pisano – svjedočanstvo o životu prije okupacije i pod njom, kad su nacisti brutalno pogazili divnu tradiciju nizozemske liberalnosti. Neizostavno štivo, pogotovo u doba revizionizma.
Elvis Bošnjak: Gdje je nestao Kir (Hena com, Zagreb, 2021.)
Nedavno se navršilo 30 godina od ubojstva Josipa Reihl-Kira, načelnika osječke policije koji je inzistirao na mirotvorstvu uzaludno pokušavajući spriječiti rat između Hrvata i Srba u Slavoniji, i to platio životom. Poznati splitski glumac i dramatičar Elvis Bošnjak svojim debitantskim proznim djelom, romanom koji se u naslovu poigrava Bareovom pjesmom, odlučio je obnoviti sjećanje na likvidiranog mirotvorca i afirmirati tog marginaliziranog heroja neuklopivog u vladajući hrvatski nacionalistički narativ, ali na vrlo neobičan način. Naslovna igra je znakovita jer cijeli roman neka je vrsta igre u kojoj očekivani dokumentarizam ustupa mjesto neočekivano nadrealnom i fantazmagoričnom; također, Kiru ravnopravan protagonist postaje njegov ubojica (njihove se perspektivne izmjenjuju po principu paralelne montaže) koji, suprotno očekivanjima, nije demoniziran nego humaniziran, i koliko god da bi takav raspored stvari neke čitatelje mogao razočarati, a neke bome i povrijediti, on je literarno opravdan jer s jedne strane donosi intrigantno oneobičavanje, a s druge slojevitiju karakterizaciju. Uz to, roman je stilski odlično napisan te predstavlja jedno od najugodnijih iznenađenja na hrvatskoj književnoj sceni u zadnje vrijeme.
Borben Vladović: Zvjezdokradice (Matica hrvatska, Zagreb, 2020.)
Čovjek neobična imena i rijetkog prezimena, kako sam sebe zna opisivati, Borben Vladović vjerojatno je najpoznatiji pjesnik svoje generacije (rođen 1943. u Splitu) koji (još) nije ovjenčan Goranovim vijencem. "Zvjezdokradice", obiman izbor njegovih pjesama nastalih u polustoljetnom djelovanju od 1970. do 2020., popraćen opsežnim i zanimljivim pogovorom priređivačice Dunje Detoni Dujmić, predstavlja Vladovića kao autora koji je prošao dug put od neoavangardističkog prvaka vizualnog pjesništva (jedno je od ključnih imena tzv. pitanjaške poetike), preko optimalnog sintetičara modernističkog nasljeđa i tradicionalnijih ishodišta, do čak svojevrsnog pasatista u posljednjih desetak godina stvaralaštva kad, generalno govoreći, gubi kreativnu potentnost. U svojim najboljim trenucima, a ti se najčešće zbivaju između 1970. i 2004., Vladović postiže nesumnjivo antologijske domete osobito plijeneći igrivošću, ali i finim spojem nadrealizma i refleksivnosti, nerijetko uz primjese stvarnosnog, i to je onaj dio njegova opusa koji ponajprije treba afirmirati i pamtiti.
