Prije nekoliko dana slovensku javnost sablaznilo je otkriće kako je tamošnji Zavod za školstvo još 2019. šutke i bez protesta izbrisao "Dnevnik Anne Frank" iz nastavnih programa škola u Sloveniji. Do zabrane je došlo otprilike u isto vrijeme kad je to učinjeno i u Hrvatskoj.

Dnevnik je Anna Frank, židovska djevojčica iz Amsterdama, pisala od 1942. do 1944. u svom skrovištu, dijeleći u njemu svoja razmišljanja i strahove. Nakon što ih je netko izdao, porodica Frank otpremljena je u njemačke konclogore. Anna je imala jedva 15 godina kad je u februaru 1945. umrla u Bergen Belsenu, a od porodice je preživio samo njen otac Otto.

Ta ja knjiga, kao jedno od autentičnih svjedočanstava stradanja Židova i strahota nacističkog režima u Evropi, našla svoje mjesto u knjižarama i lektirama brojnih država. Do sada je prevedena na 67 jezika i prodana u preko 30 milijuna primjeraka. U Hrvatskoj je, poput Slovenije, do 2019. "Dnevnik Anne Frank" bio na popisu obavezne lektire za osnovnoškolce.

Brisanje "Dnevnika" iz slovenskog kurikuluma 2019. a onda i iz Evropskih škola za slovenski jezik 2020., osudile su brojne nevladine organizacije i pojedinci u Sloveniji koji su u medijima i na društvenim mrežama kritizirali postupak prosvjetnih vlasti.

Među njima je i Savez udruženja boraca za vrijednosti NOB-a.

"Snažno protestiramo protiv ovog čina. Brisanje ovog svjetski poznatog povijesnog dokumenta, koji opisuje i djelovanje i bit nacizma, tihi je put natrag u mračnu prošlost na koju nas podsjeća. Nedopustivo je uklanjati iz zajedničkog sjećanja naše djece svjedočanstvo o najmračnijem razdoblju ne samo slovenske, već i čitave ljudske historije koje se nikada ne smije ponoviti. Iznad svega, to se ne smije dogoditi u vrijeme kada odlaze posljednji svjedoci Holokausta i drugih zločina nacizma i kad se historija sve više negira i revidira. Mlade generacije sada treba još više osvijestiti o uzrocima uspona nacizma, neljudskosti nacističke ideologije i svoj zločinačkoj radnji nacizma. Također i zato što se u modernom slovenskom i evropskom društvu sve više pojavljuju krajnje desničarske ideje, koje ističu ograničenje ljudskih sloboda, nasilje i ugnjetavanje, nejednakost među ljudima ili čak najgoru: superiornost pojedinih ljudi, nacija ili čak cijelih rasa. Takve mračne i zločinačke vrijednosti čovječanstvo je jednom odbacilo. Na temeljima pobjede antifašističkog saveza ujedinjenih naroda u borbi protiv nacizma i fašizma u Drugom svjetskom ratu odrastali su i Slovenija, Evropa i moderni svijet", navodi se u saopćenju koje potpisuje predsjednik Saveza Marijan Križman.

Slovenski mediji podsjećaju da su "Dnevnik" i njegove poruke danas potrebnije nego ikad, jer se na društvenim mrežama ponovno šire mržnja, laž, rasizam i teorije zavjere, a samo 22 posto mladih rođenih nakon 2000. godine uopće zna što je Holokaust.

Po svemu sudeći, slovenska napredna javnost može krenuti istim putem kao i hrvatska. Naime, u Hrvatskoj je, otkako se saznalo da "Dnevnik Anne Frank" više nije obavezna lektira, uz brojne medijske osude, pokrenuta peticija za vraćanje „Dnevnika“ u obavezan lektirni popis kojom je skupljeno 3.774 potpisa.

Zbog brojnih reakcija bivša ministrica obrazovanja Blaženka Divjak odredila je da školske vlasti od učitelja zatraže mišljenje što bi trebalo ući u obaveznu literaturu, ali knjiga kao takva nije vraćena. Doduše, ona je vidljivo označena na popisima lektire po bibliotekama. Protiv čitanja ove knjige dignuta je haranga nakon izložbe koju je muzejska ustanova Kuća Anne Frank pokušala 2017. upriličiti u jednoj od škola u Šibeniku, ali direktor nije pristao, rekavši da su "ustaše prikazane kao zločinci, dok su partizanski zločini ignorirani". Zanimljivo je da ta izložba tada u Sloveniji nije imala nikakvih problema.