Prvih 9750 doza cjepiva protiv Covida-19 stiglo je u Hrvatsku, ali nakon javnog početka cijepljenja odabranih štićenika u domovima za starije i medicinskog osoblja velika je vjerojatnost da ćemo i veći dio 2021. godine živjeti na fizičkoj distanci, s maskama na licima i dezinficijensima u džepovima. Takva novogodišnja čestitka doista oponira tvrdnjama struke da je upravo početak procjepljivanja stanovništva istovremeno i početak kraja koronavirusa, no očito je da su epidemiolozi, virusni imunolozi i znanstvenici iz Vladinog savjeta bitno oprezni zbog (i) nadalje brojnih nepoznanica o ponašanju virusa. Cjepiva će pak pristizati redovitije tek nakon što svi njegovi proizvođači dobiju dozvolu za distribuciju, pa će tako do povratka normalnom (pretpandemijskom) životu očito proteći prilično vremena.
Naime, od početka pandemije do trenutka dovršetka ovog teksta u srijedu, odnosno na pretposljednji dan 2020. godine, u Hrvatskoj je testirana četvrtina stanovništva. Ukupno je zabilježeno 206.596 zaraženih koronavirusom; 2654 pacijenta su trenutno na bolničkom liječenju, a od početka pandemije umrlo je 3795 oboljelih. Prema podacima Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti, Hrvatska je još sredinom prosinca po broju novih slučajeva zaraze na sto tisuća stanovnika bila vodeća u Europi, dok je prema apsolutnoj brojci umrlih zauzimala drugo mjesto. Posljednje strože mjere, koje su odlukom Stožera civilne zaštite RH stupile na snagu 21. prosinca, ponešto su smanjile broj novozaraženih, no razvidno je, posebno uoči novogodišnjih blagdana, da se opet premalo testira. Na tu je činjenicu ponovno upozorio i znanstvenik Ivan Đikić.
U novu godinu, dakle, ulazimo sa zatvorenim kafićima, restoranima, bazenima, reduciranim posjetima kazalištima i kinima, kulturno i duhovno u svakom pogledu osiromašeni, bez svadbenih slavlja, ali s propusnicama, koje su poput onih proljetos – samo još pod strožim uvjetima – uvedene za napuštanje mjesta prebivališta ili boravišta. Rezultiralo je to uglavnom praznim cestama, kojima trenutno ne prometuju ni autobusi vodećih autoprijevoznika, a koji su, kako smo neslužbeno doznali, procijenili da im mjera koja predviđa popunjenost autobusa od najviše 40 posto raspoloživih mjesta, kao i otežano dobivanje propusnica, nije rentabilna za trenutno poslovanje. To je istodobno dovelo i do nezavidnog položaja teških bolesnika, onih koji iz drugih županijskih središta primaju terapiju u zagrebačkim klinikama. Ovakva mjera Stožera, uz njihove postojeće dijagnoze, dodatno im je prisjela jer se moraju, kako znaju i umiju, snalaziti da stignu do liječnika u Zagrebu.
Za to vrijeme ministar zdravstva Vili Beroš i pomoćnik ministra unutarnjih poslova i ravnatelj Civilne zaštite Damir Trut pozivaju građane da prijavljuju jedni druge u slučaju kršenja epidemioloških mjera. "Svi koji žele dobro hrvatskim građanima takva će okupljanja prijaviti", kazao je pritom Beroš. Nadalje su istaknuti članovi Stožera, poput Alemke Markotić, ravnateljice Klinike za infektivne bolesti Fran Mihaljević, i Krunoslava Capaka, ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, unatoč preporuci građanima da ne pohode božićne mise, već da ih prate putem radija ili TV-a, istodobno najavili svoj odlazak u crkvu. Sociolog religije Ivan Markešić kazao je potom na Hrvatskom radiju da je civilni stožer time derogirao svoje odluke. "Iz ne znam kojeg razloga žele pokazivati da su oni katolici. Drugi ljudi će pomisliti: Ako oni mogu, zašto ne bih i ja. Postavlja se pitanje odgovornosti – za sebe, ali i za druge", kazao je Markešić.
Neosporno je da to nije bio prvi put da je Stožer utjecao na kršenje vlastitih odluka. Prozivke za politikanstvo i ideološku obojenost bile su opravdane kada su značajno popustili mjere pred parlamentarne izbore, čime je osigurana pobjeda HDZ-a. Može im se zamjeriti i manjak samokritike, posebno kad je riječ o upozorenjima znanstvenika i liječnika da su neke strože mjere trebale biti donesene na vrijeme, jer u tom slučaju ne bismo došli do gotovo pucanja zdravstvenog sustava, a možda se mogao spasiti i pokoji život.
Politikanstvo i ideološka obojenost Stožera najviše su došli do izražaja prilikom popuštanja mjera pred parlamentarne izbore, čime je osigurana pobjeda HDZ-a
Kada je pitanje osjeća li se itko od njih odgovornima za lošu epidemiološku situaciju, s obzirom na prevladavajući dojam da se mjere nisu donosile na vrijeme, bilo postavljeno članovima Stožera, Alemka Markotić je nerezonski uzvratila kako se nada da se nalazi na novinskoj konferenciji, a ne u sudnici. Ministar zdravstva Beroš retorički je zapitao čime to novinari potkrepljuju činjenicu da nisu donijeli mjere na vrijeme, a onda kazao da možda to i jest tako, ali ne mora nužno biti, dodavši kako će sve elemente koronavirusa sagledavati kada pandemija prođe. Načelnik nacionalnog Stožera Davor Božinović kazao je pak da će nam možda znanost ukazati na neko rješenje koje je bilo pred nama, ali ga nitko u svijetu nije vidio te da to ne bi bio prvi takav slučaj u povijesti. "Siguran sam da će svi na kraju, uključujući i Vladu i Stožer, u konačnici i vi sami, napraviti analizu svega što je rađeno", poručio je Božinović novinarima.
Također, unatoč najavama da će se neki od njih prvi cijepiti pred kamerama kako bi ohrabrili građane i razbili im strah od "na brzinu" proizvedenog cjepiva, to se ipak nije dogodilo. Prvi državni epidemiolog Krunoslav Capak sada tvrdi da svoju prednosti pri cijepljenju želi prepustiti starijim osobama. Na novinarsko pitanje o razlozima tolike velikodušnosti, Capak je odgovorio: "Hvala vam na ovom prilično provokativnom, ili barem provokativno postavljenom pitanju." Neobičan je to odgovor, da ne kažemo bezobrazan, za jednog epidemiologa kojeg su kamere snimile kako sjedi na kutiji cjepiva, kao što je to slučaj i s brojnim neozbiljnim tezama i nagađanjima o virusu koja su tokom 2020. godine došla iz usta i pera raznih znanstvenika. Najavu (ne)određenog medijskog izbivanja najavio je molekularni biolog Gordan Lauc, koji je pred Božić izjavio da je pandemija u Hrvatskoj kolabirala, dok istovremeno liječnici drže čvrsto uzde i opominju da nam u slučaju nepridržavanja mjera slijedi treći val epidemije.
Apel dvadeset i šestero znanstvenika, kojim su zatražili veći broj testiranja te manje politiziranja, mogao bi ipak biti lajtmotiv završetka nenormalne godine koju je obilježila pandemija. I sve to u svrhu mjera koje bi pripomogle da nam, optimistično gledajući, naredne, 2021. godine iz glave odleprša stih iz pjesme Buldožera: "Novo vrijeme, staro sranje."
