Svakodnevica je još uvijek prožeta pričom o koronavirusu. Tako smo prošlog vikenda i na terasi nenametljivog zagrebačkog kafića na tržnici iz razgovora gostiju u mlađim srednjim godinama, slijedom poslovične kafanske bliskosti i opuštenosti između dviju rundi kišnih kapi, mogli čuti ponešto o cijepljenju.
- Čime si se ti cijepio? - priupita prvi drugoga.
- Fajzerom. A ti?
- Modernom - važno će dotični.
Dio društvanca kima glavom, a potom slušamo dalje:
- A ona moja prijateljica, znaš je, ona je još prije uzela AstraZenecu - kaže treća.
- I jel' imala kakvih nuspojava? - zanima prvog.
- Tek malo temperaturu, ništa posebno - stiže brzi odgovor.
Opisana sličica može se tumačiti i kao vrhunac dugotrajne društvene kampanje koja cijepljenje promovira, ratnim rječnikom, kao najefikasnije oružje za završetak pandemije i put prema normalnom životu. Iako posljednjih dana od ponekih liječnika obiteljske medicine, ali i epidemiologa u županijskim središtima poput Splitsko-dalmatinske županije, možemo čuti da interes građana za cijepljenjem opada, trenutno je, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), procijepljeno 28,3 posto ukupnog stanovništva. Iz te institucije već pozivaju roditelje da cijepe djecu od 12 godina naviše. Osim toga, svakodnevni pad broja novozaraženih (pri čemu je u utorak udio pozitivnih u broju testiranih konačno pao ispod magičnih pet posto) i velik broj onih koji su virus preboljeli, ali i nastupajuća turistička sezona, razlozi su zbog kojih je Nacionalni stožer civilne zaštite već od ovoga vikenda odlučio popustiti neke epidemiološke mjere.
Dio proizvodnje mRNA cjepiva u Savskom Marofu nije u koliziji s revitalizacijom Imunološkog zavoda, posebno ne zato što bi nama, da bismo došli do takve razine proizvodnje, trebale najmanje tri i pol do četiri godine – kaže Vedran Čardžić
Tako se radno vrijeme ugostiteljskim objektima produžuje do 23 sata te se dozvoljava rad unutarnjih dijelova restorana; zasad se ta mjera ne odnosi na kafiće pa u Nacionalnoj udruzi ugostitelja, iz koje već duže zahtijevaju hitno popuštanje mjera, smatraju da su potonji (opet) diskriminirani. Ugostiteljski je lobi prilično glasan pa je nedavno uz podršku Stožera i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo proveo pilot-projekt privatno-poslovnog druženja u jednom mondenom restoranu osamdesetak osoba cijepljenih s obje doze, onih koji su virus preboljeli unatrag šest mjeseci ili su imali negativan test unatrag 48 sati, bez maski i fizičke distance. Nitko od njih, ako je vjerovati izvješću ravnatelja HZJZ-a Krunoslava Capaka, kao ni od 130 sudionika pokusne svadbe koju su organizirali u Nezavisnoj udruzi ugostitelja, nakon sedam dana od događaja nije bio pozitivan na koronavirus, što epidemiologe ohrabruje u daljnjem nastojanju normalizacije života.
Stožer je također odlučio umjesto dosadašnjih 25 dozvoliti javna okupljanja za 100 osoba. Na svadbama će jednako tako moći biti prisutno 120 uzvanika, ali uz uvjete koje su morali ispuniti sudionice/i pokusne svadbe. Pogrebi bi se trebali održavati bez ograničenja, ali uz poštovanje fizičke distance. Skraćuje se gotovo upola prostor za vjernike na misama – jedan može biti prisutan unutar četiri kvadrata. Dopuštaju se i sajmovi na otvorenom uz obavezu nošenja maski, ali i treninzi u zatvorenom prostoru, koji su do sada bili rezervirani samo za vrhunske sportaše.
Pa ipak, takvo smjelo popuštanje mjera u opreci je s izjavom načelnika Stožera Davora Božinovića, koji je još prošlog petka ustvrdio da su naše brojke i dalje visoke i da se nalazimo u crvenoj zoni koja, nota bene, označava visok epidemiološki rizik. Još uvijek od posljedica koronavirusa dnevno umire više od dvadeset ljudi, bolničko liječenje zahtijeva više od 1.100 osoba, dok je na respiratorima više od 100 osoba. Ne treba zaboraviti ni činjenicu da je Hrvatska još donedavno, sredinom travnja, bilježila dnevno više od tri tisuće zaraženih pa je 20. travnja, prema sedmodnevnoj incidenciji, odnosno broju novozaraženih na milijun ljudi, imala najgoru epidemiološku sliku u Europi.
Pozitivne koronavirusne trendove najavio je još početkom mjeseca Zvonimir Šostar, ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Andrija Štampar, kazavši da epidemija polako dolazi kraju i da se ide dobrim putem. Imunolog Zlatko Trobonjača najavio je potom da bismo uz dobar odaziv na cijepljenje, koji je nedavno u prosjeku iznosio i tridesetak tisuća ljudi dnevno, do 1. srpnja mogli imati dva milijuna imunih ljudi.
Krešimir Luetić (Foto: Matija Habljak/PIXSELL)
Stožer je politikantski potom nastavio s daljnjim (o)puštanjem: uoči prvog kruga lokalnih izbora zanemario je upozorenja dijela liječničke struke i odlučio hrvatskim državljanima dopustiti ulazak u zemlju bez posebnih epidemioloških kriterija. Takvu su odluku kritizirali iz Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL), čija je predsjednica Ivana Šmit kazala da smo takvu situaciju imali i na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima te poslije toga skok broja zaraženih koji nitko iz politike nije povezao s nekontroliranim ulaskom velikog broja ljudi. "Očekujem da će opet za tri tjedna doći do porasta broja zaraženih. Nismo mi liječnici oni koji kontroliraju političke okvire. Liječnici ne stoje iza njega i ne bi preporučili takav nekontrolirani ulazak", kazala je Šmit.
Kako bilo da bilo, politika se ponovno poigrala koronom i propisanim mjerama. Unatoč suprotnom naputku iz HZJZ-a, u stožerima političkih stranaka u izbornoj se večeri malotko pridržavao razmaka od dva metra, a dalo se također primijetiti da u nekim stožerima gotovo nitko od okupljenih nije nosio zaštitnu masku. Na takvo ponašanje vodeći epidemiolozi, koji su u ovoj zdravstvenoj krizi dobili priliku osjetiti zov moći i koji stoga već dovoljno dugo upravljaju našim životima, nisu reagirali, štoviše pobjedonosno su se pohvalili da je premašeno 1,5 milijuna doza cjepiva, pri čemu je cijepljena svaka treća odrasla osoba. Odmah zatim demobiliziran je i stacionar u zagrebačkoj Areni, dok su se u Splitu studenti masovno pohrlili cijepiti – žele što prije dobiti takozvane Covid-putovnice u obliku QR koda, koje bi trebale zaživjeti sredinom lipnja i koje će služiti kao isprava za siguran prelazak europskih granica, ali i kao ulaznica za restorane, koncerte i klubove, kao putovnica za društveni (bolji?) život.
Za mišljenje o aktualnoj situaciji zamolili smo pisanim putem dr. Krešimira Luetića, predsjednika Hrvatske liječničke komore, koji je lanjskog studenoga kritizirao Vladu i Stožer da su zbog zakašnjelih mjera izgubili kontrolu nad epidemijom u trenutku kada je udio pozitivnih u testiranima prosječno iznosio 30 posto, a broj preminulih dosezao brojku od 80 pacijenata dnevno. U odgovoru Novostima Luetić je kazao da su u Komori zadovoljni aktualnom činjenicom da brojke kontinuirano padaju već četiri tjedna, no smatra da još uvijek moramo biti na oprezu. Epidemija, kako kaže, nije ugašena i nije završila.
"Zadnjih tjedana vidimo da je treći val pandemije u ubrzanom silaznom kraku, što se očituje ne samo u padu broja zaraženih, nego i broju hospitaliziranih i u određenoj mjeri u padu broja najteže oboljelih pacijenata na respiratorima. Sve to zasigurno predstavlja olakšanje ne samo za građane, nego i za zdravstvene djelatnike i za bolnički sustav. Mislim da možemo očekivati mirnije ljeto, što će ponajviše ovisiti o stopi procijepljenosti", smatra Luetić. Dodaje da procijepljenošću ne možemo još biti u potpunosti zadovoljni, premda je radeći na punktovima za masovno cijepljenje primijetio sve veći broj mlađih građana koji su se odlučili za cijepljenje, a ohrabruje i trend njegova ubrzavanja. "Cilj nam mora biti, kao i ostalim državama", navodi Luetić, "postići 70 posto procijepljenosti stanovništva kako bi se zaustavilo širenje virusa."
Aleksandar Džakula (Foto: Goran Stanzl/PIXSELL)
No je li realno takvo što očekivati? Ili će do tada našim životima, kao dio našeg produženog identiteta, zavladati već spomenuti QR kodovi. Stožer je objavio da će takve Covid-propusnice izdavati Agencija za komercijalnu djelatnost, državna tvrtka od posebnog interesa čiji je direktor kontroverzni hadezeovac Jure Sertić, bliski prijatelj ministra branitelja Tome Medveda koji je široj javnosti postao poznat prije tri godine nakon što je u Agenciji zaposlen ministrov sin.
Inače, Covid-putovnice, koje se uvode na razini Europske unije, izazivaju različite prijepore poput onih da doprinose diskriminaciji između cijepljenih i necijepljenih, posebno onih koji se iz različitih zdravstvenih razloga ne smiju cijepiti protiv Covida-19. Aleksandar Džakula s Katedre za socijalnu medicinu i organizaciju zdravstvene zaštite Medicinskog fakulteta u Zagrebu, odnosno njegove Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar, dojma je da je pojam "Covid-putovnice" napravio veliku zbrku. Za Novosti kaže da u suštini trebamo razlikovati dvije perspektive: epidemiološku i informacijsku.
- Prva je da se sloboda (ili ograničenja) kretanja uvode zbog bolesti ili prijetnje zarazne bolesti. A to znači da se pitanja tko su osobe kojima se eventualno ograničava kretanje, kada i gdje te kako određuju zakonima, podzakonskim aktima ili drugim relevantnim dokumentima. Druga perspektiva samo govori o tome kako će osoba, zapravo kojim klasičnim ili u ovom slučaju digitalnim dokumentima, dokazati svoj status. Praktično to znači da isti zapis Covid-statusa u različitim okolnostima može imati različite konzekvence. Kako je i objavljeno, riječ je tek o prvim koracima prema regulaciji u ovom području - rekao je za Novosti Džakula.
Između popuštanja mjera i početka turističke sezone odjeknula je i vijest da će se u tvornici u Savskom Marofu, bivšem pogonu Plive koji je danas u vlasništvu američke kompanije Pfizer, proizvoditi DNK predlošci, odnosno materijali za Pfizerovo cjepivo. Začas smo pomislili: je li to mogao raditi i Imunološki zavod? Posebno ako se prisjetimo da je lanjskog studenoga Vedran Čardžić, ravnatelj Imunološkog zavoda, izjavio da bi Hrvatska teoretski i sama mogla proizvoditi cjepivo protiv Covida-19 u Zavodu i biti oslonac u toj proizvodnji za jugoistočni dio Europe. Nazvali smo ravnatelja Čardžića i upitali ga za komentar te vijesti. Kazao nam je da u Savskom Marofu Pfizer ima svoj pogonski dio bazične proizvodnje koji već dugo ondje posluje.
Vedran Čardžić (Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL)
- Ondje žele raditi samo jedan dio proizvodnje mRNA cjepiva, što nije u koliziji s potencijalnim razvojem i budućom revitalizacijom Imunološkog zavoda, posebno ne zato što bi nama, da bismo došli do takve razine proizvodnje, trebalo najmanje tri i pol do četiri godine uz gradnju nove tvornice i nove tehnologije. Imunološki je desetljećima uništavan i zanemaren, generacije su sudjelovale u tim radnjama i teško se možete vratiti na staze stare slave preko noći - ističe Čardžić.
Veliko je pitanje, dodaje naš sugovornik, što će biti za četiri godine u vezi koronavirusa. Sad svi govore o tome jer nedostaje proizvodnih kapaciteta za cjepivo i mnogi su se uključili u tu virusnu priču, vidjevši svoju poslovnu priliku. Znači li to da je Imunološki operativan, i on bi također mogao proizvoditi ovakve DNK virusne predloške, pitamo ravnatelja.
- Teoretski da, ali, kažem, morali bismo dobiti novu proizvodnu halu. Za nekoga bismo također morali proizvoditi ili u suradnji s nekim tko bi nam morao ustupiti tehnologiju, kao što je to slučaj i drugdje. Ali kad jednom svladate tehnologiju, tada uz vlastiti centar za ispitivanje i istraživanje možete dalje cijelu priču razvijati i prilagođavati. Preko noći to ipak ne bismo mogli raditi. Ali jednog dana da, svakako - optimističan je Čardžić.
A najesen vrlo vjerojatno, kako reče Krešimir Luetić, možemo očekivati i četvrti val pandemije – koliko će biti snažan, ovisit će upravo o broju procijepljenih, pa tako očekuje da bi tada teže oboljeli mogli dobrim dijelom biti oni građani koji nisu cijepljeni.
Stručnjaci pak već vode polemike o odbacivanju zaštitnih maski. Neki od njih, poput Branka Kolarića, epidemiologa i člana Vladinog Znanstvenog savjeta, nadaju se tome već ovoga ljeta, kada se cijepimo u dovoljnom broju, dok se njegov kolega znanstvenik Ozren Polašek nada da bi to moglo biti najesen, kada se procijepi barem očekivanih 55 posto građana. No struka se otpočetka dobrim dijelom poziva na nadu, koja je time prešla u ritualni govor, kao opravdanje za sva njihova dosadašnja promašena predviđanja.
