Na cijepljenje 60 posto stanovništva protiv Covida-19 potrošeno je 5,3 milijuna, dok je donirano, propalo ili je pred istekom tri milijuna doza. Donirano je ili bačeno cjepiva u vrijednosti 30 milijuna eura?

Moramo se prisjetiti prve godine pandemije kada je ključna briga bila kada će doći cjepivo i zašto ga odmah nije bilo u većim količinama. Odluka o količini donesena je u trenucima velike neizvjesnosti, kako o samoj bolesti Covid-19 tako i o količini potrebnih docjepljivanja, a bilo je i potpuno nepoznato kako će građani reagirati na pozive na cijepljenje. Tu odluku o količini ne možemo procjenjivati sa svim novim činjenicama i elementima. Jedan od razloga broja neiskorištenih doza cjepiva, kao i doniranih, jest taj da kampanja cijepljenja nije u Hrvatskoj u potpunosti uspjela i da u postotku cijepljenih zaostajemo za većinom država EU-a. Posebno napominjemo nedovoljnu razinu cijepljenosti starijih dobnih skupina. Hrvatska liječnička komora je uporno i kontinuirano u javnosti objašnjavala dobrobiti cijepljenja i pozivala hrvatske građane na cijepljenje, a hrvatski liječnici su svojom procijepljenošću od oko 95 posto dali jasan primjer.

Što će biti s preostalih 11 milijuna doza koje će do kraja 2023. godine stići u Hrvatsku i biti plaćene iz državnog proračuna?

I danas postoji niz nepoznanica vezano uz Covid-19 i nema sigurnog odgovora na pitanja hoće li nam jesen donijeti neki novi val pandemije i hoćemo li možda u nadolazećim godinama trebati sezonsko cijepljenje, poput onog za gripu.

Kao ocjenjujete politiku Vlade u borbi protiv pandemije?

Politika Vlade u borbi s pandemijom predstavljala je balansiranje između javnozdravstvenih i gospodarsko-političkih ciljeva. U nekim situacijama, na što je Komora upozoravala i predlagala rješenja, kasnilo se sa strožim mjerama ili nisu bile dosljedno primjenjivanje. Kampanjom cijepljenja kao društvo također ne možemo biti zadovoljni. Međutim, treba jasno reći da su postojale brojne otegotne okolnosti, u što spadaju antivakserski pokret, pojedine neodgovorne političke opcije koje su sakupljale političku podršku na zagovaranju antivakserskih poruka i pojedinci koji su javnim govorom odmagali javnozdravstvenom interesu. Sve to dovelo je i do činjenice da je Hrvatska imala relativno visoku smrtnost od Covida-19, tj. više od 15.000 preminulih od ove bolesti. Mnoge od tih smrti mogle su biti spriječene cijepljenjem.