U dvanaest afričkih zemalja najavljeno je uvođenje prvog cjepiva protiv malarije na svijetu, i to početnih ukupno 18 milijuna doza tijekom sljedeće dvije godine. Cjepivo je dodijeljeno zemljama u kojima je rizik od obolijevanja i umiranja djece od malarije najveći, navodi se u priopćenju globalne alijanse za cjepiva Gavi,
Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Unicefa. Cjepivo RTS,S/AS01 Mosquirix proglašeno je sigurnim i učinkovitim u smanjenju smrtnosti i teškog oboljenja od malarije nakon što je njime od 2019. cijepljeno 1,7 milijuna djece u Gani, Keniji i Malaviju.
Sada će ga dobiti Benin, Burkina Faso, Burundi, Kamerun, Demokratska Republika Kongo, Liberija, Niger, Sierra Leone i Uganda, a očekuje se da će im prve doze stići u posljednjem kvartalu ove godine.
Još šesnaest afričkih zemalja zatražilo je pristup cjepivu i nadaju se zalihama kada i ako se proizvodnja poveća. Više od 90 posto svih smrtnih slučajeva od malarije na svijetu koncentrirano je u supsaharskoj Africi, a umiru većinom djeca. Unicefov pomoćnik direktora za imunizaciju Ephrem T. Lemango nedavno je kazao da od malarije u Africi svake godine umre oko pola milijuna djece mlađe od pet godina.
Cjepivo proizvodi britanski farmaceutski gigant GlaxoSmithKline. No ta tvrtka tvrdi da ne može do 2026. sama proizvesti dogovorenih 60 milijuna doza potrebnih godišnje, pa će u opskrbu uskoro biti uključena i indijska tvrtka Bharat Biotech.
Još jedno cjepivo protiv malarije R21 razvijeno je na Sveučilištu Oxford, a planira ga proizvoditi indijska tvrtka Serum Institute. Međutim, to cjepivo još uvijek čeka odobrenja WHO-a. Učinkovitost cjepiva koje proizvodi GlaxoSmithKline zasad se u sprječavanju teških slučajeva malarije kod djece pokazala oko 30 posto.
Afričke se vlade nadaju da bi se cjepivo koje testira Oxford moglo pokazati učinkovitijim, jeftinijim i lakšim za masovnu proizvodnju. Slabi međunarodni apetiti za proizvodnjom i distribucijom ovog cjepiva u popriličnoj su suprotnosti s rekordnom brzinom i sredstvima kojima su bogate zemlje osigurale cjepiva za COVID-19.
Ne postoji veliko tržište za cjepivo protiv malarije u takozvanom razvijenom svijetu, gdje farmaceutske tvrtke obrću najveće profite, pa ne postoji ni volja da svoje proizvode učine dostupnima po nižim cijenama u siromašnijim zemljama, a kamoli da ih samo za siromašnije zemlje razvijaju i ispostavljaju.
"Ovo je bolest siromašnih, pa nije bila toliko privlačna na tržištu", kazala je lani Reutersu Corine Karema, izvršna direktorica neprofitne organizacije RBM Partnership to End Malaria (RBM Partnerstvo u borbi protiv malarije), koja radi s vladama u Africi na programima protiv malarije. Ključni sastojak cjepiva Mosquirix razvijan je još od 1980-ih, dijelom zbog složenosti parazita malarije i sporih regulatornih procedura, ali uvelike i zato što tržištu nije bio seksi.
