Krajem prošlog mjeseca epidemiolog Branko Kolarić iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar na pitanje tko je odgovoran za velik broj zaraženih i umrlih od posljedica Covida-19 u Hrvatskoj, kazao je da odgovornost snose oni koji upravljaju pandemijom, a to su Nacionalni stožer civilne zaštite (na čelu s ministrom policije Davorom Božinovićem) i Vlada. U isto vrijeme, znanstvenik Ivan Đikić izjavio je da je najveći problem bila njihova nekonzistentnost i netransparentnost u donošenju odluka. Dogodilo se to u tjednu u kojem je Hrvatska po broju umrlih od Covida-19 s obzirom na broj stanovnika izbila na prvo mjesto u svijetu.
Tim slijedom navedena je tijela, pozivajući na odgovornost i ministra zdravstva Vilija Beroša, žestoko kritizirala saborska oporba, a zastupnica zeleno-lijevog bloka Ivana Kekin mortalitet od Covida okarakterizirala je kao "nacionalnu tragediju". Doista, podvuče li se crta ispod rekordnog mortaliteta u zadnje dvije pandemijske godine – lani je u Hrvatskoj umrlo čak 63.611 osoba, što je statistički najviše od Drugoga svjetskog rata – odgovorni bi trebali objasniti kako se dogodilo da je broj umrlih od posljedica zaraze, kojih je od kraja veljače 2020. godine 14.244, dvostruko veći od broja poginulih civila u zemlji u ratovima 1990-ih.
HDZ je imao niz prilika za promjenu smjera ove, doskora tragedije, no svaki su se put vodili stranačkim i političkim interesima, a ne javnim zdravljem – smatra Ivana Kekin
Odgovornost Stožera i vlasti za brojne propuste u najvećoj zdravstvenoj krizi od Drugoga svjetskog rata nije se dosad tako energično propitivala. Prilično liberalne mjere obrane od zaraze, posebno u posljednja dva vala, kao i niska procijepljenost, ne mogu biti isključivo krimen građana na koje se poslovično prebacuje odgovornost. Vladajućima samokritika nije bliska, kao ni njihovim utvrdama poput Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, čiji zaposlenici svakodnevno medijski istupaju s prilično zbunjujućim porukama. Premda liječnici, ne treba u to sumnjati, daju sve od sebe da spase živote građana – trenutno je na respiratoru njih 182, a hospitalizirano ih je 2.229 – rijetki među njima skloni su rušenju tabua i kritiziranju najodgovornijih, što bi značilo i dijela vlastite struke. U zemlji u kojoj je potpuno cijepljeno tek 56,8 posto stanovništva i dio oporbe zagovara necijepljenje i ukidanje Covid-potvrda.
Ne pomažu pritom ni očajnička upozorenja dr. Ive Ivića, predstojnika Klinike za infektologiju i voditelja Covid-centra splitskog KBC-a, koji u javnosti konstantno ističe da mu bolesnici s kroničnim bolestima na pitanje zašto se nisu cijepili odreda odgovaraju da su im njihovi mlađi ukućani rekli da se ne trebaju cijepiti ili da se ne cijepe.
U tome i jest kvaka: bizarno je prebacivati krivicu na mlađe ukućane i njihovo nepovjerenje u znanost, već je prije krivica u apsolutnom izostanku usmjerene i uvjerljive kampanje kojom bi se poticalo cijepljenje i uvjerilo, posebno starije i bolesnije, u njegovu dobrobit. Za dodatno tumačenje tog problema zamolili smo Ivanu Kekin, inače specijalistkinju psihijatrije.
- Ti se rezultati ogledaju prije svega u dvije brojke, onoj koja nas stavlja na dno EU-a kada govorimo o postotku procijepljenosti i onoj koja nas gura u svjetski vrh kada je u pitanju broj umrlih na milijun stanovnika. Odgovorni su, dakako, oni koji su krizu vodili, dakle premijer, Vlada i Stožer. Oni su inzistirali na apsolutno samostalnom donošenju odluka, neovisno o prijedlozima oporbe, ali i prijedlozima, kritikama i molbama znanstvene zajednice i struke - kaže za Novosti Ivana Kekin.
Odluke su, dodaje, prečesto temeljene na političkom oportunizmu, a kada se plovi od rejtinga do rejtinga, onda nema mjesta za teške, ali nužne poteze. I zato podsjeća kako se 2020. pred izbore proglašavala pobjeda nad virusom, čime su se, smatra, kupovali glasovi, ali i pojedini članovi Znanstvenog savjeta koji su redovito relativizirali opasnost od Covida i dovodili u pitanje korisnost cjepiva. Sve navedeno, kaže naša sugovornica, otvorilo je prostor populistima opće prakse, Facebook-ratnicima i teoretičarima zavjere da dodatno poljuljaju ionako krhko povjerenje hrvatskih građana u institucije i zato sada imamo "rijeke bolesnih staraca" koji u desecima svakodnevno umiru.
- Naravno da su trebali provesti pažljivo osmišljenu i usmjerenu kampanju, kao što su, uostalom, učinile mnoge druge zemlje koje su u svega nekoliko mjeseci postigle visoku procijepljenost, poput Portugala gdje je čak 94 posto stanovnika cijepljeno. HDZ je imao niz prilika za promjenu smjera ove, doskora tragedije, no svaki su se put vodili stranačkim i političkim interesima, a ne javnim zdravljem - smatra Ivana Kekin.
Sve navedeno dovelo je do gubitka povjerenja i porasta otpora prema razumnim preporukama o potrebi cijepljenja i nošenja maski.
Javio nam se i Ivan Đikić, znanstvenik s Instituta za biokemiju i profesor na Goetheovom sveučilištu u Frankfurtu, koji nam je skrenuo pažnju na minimalnu ulogu članova HAZU-a, zbog čega građani nisu dobili stručnu i neovisnu analizu. Prema njegovu mišljenju, oni su mogli u svojim stručnim tijelima donositi smjernice, poticaje i savjete za Vladu, ali i motivirati građane na cijepljenje, kao što su to činili članovi akademija u drugim zemljama. Ovako, kaže, građani nisu glavni krivci za nisku procijepljenost.
- Činjenica da se velik dio populacije, njih više od 40 posto, ne želi cijepiti je zabrinjavajuća. Za to su odgovorni donositelji odluka, Stožer i Vlada, koji su vodili vrlo mlaku i neorganiziranu kampanju cijepljenja i nisu željeli prihvatiti konstruktivne i pravovremene savjete brojnih stručnjaka u Hrvatskoj i inozemstvu. Osim toga, komunicirali su vrlo loše, kalkulirali i prečesto kasnili s preventivnim i pravilnim mjerama, pa je i posljedica vrlo visoka smrtnost od Covida-19 u Hrvatskoj - ističe za Novosti Đikić.
Trebalo je, smatra, biti više jedinstva u krizi, jer bi onda i komunikacija s građanima bila odmaknuta od svakodnevnih političkih prepucavanja.
- Nije dovoljno da medijsku promociju rade političari na televiziji, nego stručne zdravstvene i komunikacijske grupe koje trebaju biti na terenu i odrađivati nimalo lagan posao komunikacije i motivacije, posebno populacije iznad 60 godina oko cijepljenja. Također, već dugo predlažem Vladi da se Stožer pretvori u stručno međudisciplinarno tijelo koje moraju voditi stručnjaci koji znaju puno više o Covid-pandemiji: vrhunski virolozi, imunolozi, klinički infektolozi, komunikacijski stručnjaci, a ne sadašnji stručni članovi Stožera koji pored dominantne uloge političara imaju više ulogu statista - sumira Đikić.
Kažimo i kako su rezultati istraživanja "Hrvatsko društvo u vrijeme korona krize", koje je proveo tim znanstvenica i znanstvenika pod vodstvom Dinke Čorkalo Biruški s Odsjeka za psihologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta, pokazali kako je raslo nezadovoljstvo građana, posebno radom Nacionalnog stožera civilne zaštite, ali i radom Vlade: dok je u prvom mjerenju ujesen 2020. među ispitanicima radom Stožera bilo nezadovoljno njih gotovo 40 posto, a radom Vlade malo manje od polovice, u trećem mjerenju, provedenom lani u proljetno-ljetnim mjesecima, broj ispitanika nezadovoljnih radom Stožera prelazi 54 posto, a radom Vlade 58 posto.
