Cjepivo
Od 27. do 29. prosinca u Hrvatskoj nas očekuju prva cijepljenja protiv Covida-19. Evropska agencija za lijekove odobrila je upotrebu cjepiva američkog Pfizera i njemačkog BioNTecha, a u Hrvatsku će stići 9750 doza ove subote. Siniša Tomić, čelni čovjek Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode, izjavio je kako će "nakon što se cjepivo nađe u prometu nastaviti intenzivno pratiti učinkovitost i sigurnost njegove primjene zajedno s HZJZ-om i drugim nadležnim regulatornim tijelima u Europskoj uniji". Lijepo.
Novine izvještavaju o mutaciji virusa zabilježenoj u Velikoj Britaniji te prenose riječi domaćih stručnjaka da su mutacije u takvom tipu virusa normalne i neprekidne, vjeru da će cjepivo biti efikasno unatoč mutacijama, ali i informaciju da se istražuje je li mutant stigao u Hrvatsku. Navodno je zarazniji od ovog, koliko-toliko poznatog. Ako nam je došao, mutirani je virus vjerojatno u Varaždinskoj županiji, no zasad nema konačnih potvrda. Srećom, tamo je župan Radimir Čačić koji je poslovično skromno zapazio da je njegova županija, citirat ćemo tu poslasticu od misli, "srušila virus do kraja". I dodao: "Nemam pojma koji je soj, ali mi imamo rezultate. Sreća je za nas, ali i za cijelu Hrvatsku, koja je mjere uvela tjedan dana kasnije, da smo na njima inzistirali. Broj zaraženih se prepolovio", otkrio je Čačić i odlučio biti malo oštar. "Mjere nisu, nažalost, donesene ranije jer, na sramotu naše zemlje, u Znanstvenom vijeću sjede ljudi koji su tvrdili da strože mjere ne trebaju. Oni ruše vjerodostojnost tog Vijeća", zapazio je dugogodišnji političar, trenutno varaždinski župan.
Nešto utješnih informacija nudi službena statistika. Ona veli da je u ponedjeljak, prvi put nakon 20. listopada, broj novozaraženih u Hrvatskoj pao ispod 1000 i to na 766. Još važnije, pao je udio novozaraženih među testiranima – prije dva tjedna popeo se na 35,2 posto, prošlog tjedna se spustio na 25,4 posto, da bi sada stigao do 16,6 posto, što znači kako je broj zaraženih i ranije mogao biti manji da Plenkoviću i kompaniji nisu bili bitniji provedba unutarstranačkih izbora i prisjećanje na rat u Vukovaru od suzbijanja Covida.
Odgovor
Još malo o Covidu-19, tek da najnovije blamaže stožeraša budu evidentirane. Alemku Markotić jako je uzrujalo novinarsko pitanje hoće li ići na ponoćku, iako mjesecima zagovara distanciranje i govori protiv okupljanja većeg broja ljudi u zatvorenim prostorima. Čak se prisjetila "pijanog profesora marksizma" koji je, kako je rekla, zapisivao ide li na božićnu misu. Novinare je zanimalo i zašto su dopuštena misna slavlja na kojima svatko mora imati sedam kvadrata na raspolaganju, a nisu, pod jednakim uvjetima, otvoreni kafići. U odgovoru, predsjednik Nacionalnog stožera Davor Božinović prvo je nimalo obećavajuće zurio u kolegu Krunoslava Capaka, koji mu je uzvratio rezigniranim pogledom, a potom nekakvim tužnim i nesuvislim pokušajem izbjegavanja odgovora. Novinar je, avaj, bio uporan i pitao zašto se ugostiteljima ne dopusti privređivanje pod istim uvjetima kao i crkvenjacima te dobio nezaboravan izljev Capakove iskrenosti: "Odgovor zašto im se ne omogući je nemoguć. Mjerama nastojimo smanjiti kontakte, ali da ne zabranimo aktivnosti koje su potrebne iz gospodarskih, socijalnih, psiholoških i mentalnih razloga. Ova je mjera zbog poštivanja želje vjernika za duhovnim mirom", izjavio je Capak, evidentno nezainteresiran za potrebe onih koji ne mogu živjeti bez kafića, na primjer. Inače, znatiželjni novinar pokušao je još nešto pitati, ali ga je spriječio Božinović. E da, Božinović. Pokušao je biti principijelan na sljedećoj konferenciji, kad je novinare opet zainteresiralo licemjerje čelnih stožeraša – propisuju distancu, zabranjuju okupljanja, a izražavaju spremnost da na Božić budu u crkvi. "Ja vam mogu reći upravo tako. Neću ići", objavio je ministar unutarnjih poslova. Eto, poslužit će kao primjer. Najavio je, "po potrebi", definiranje epidemiološkog okvira i za proslavu pravoslavnog Božića.
Tomašević
Tomislav Tomašević pobijedio bi Bandića, čitamo u naslovima novinskih članaka koji otkrivaju rezultate ankete provedene među biračima u Zagrebu po narudžbi gradskih stranaka ljevice i lijevog centra. Navodno je 30 posto građana glavnog grada izrazilo spremnost zaokružiti Tomaševića na predstojećim lokalnim izborima. Prema istom izvoru, Bandića bi podržalo svega 15 posto ispitanih, dok Gordan Maras, SDP-ovac koji se vidi kao zagrebački gradonačelnik, u ostvarenju vlastite vizije može računati na 8,5 posto birača, tek malo više od HDZ-a čijem je Mislavu Hermanu povjerenje dalo 7,6 posto ljudi. U drugom bi krugu Tomašević uvjerljivo pobijedio Bandića. Ponavljamo, prema anketi. Kako se može čuti, slični su rezultati i u nedavnoj SDP-ovoj anketi, pa su u toj stranci odustali od svoga kandidata. Barem tako najavljuju. Prema anketi, SDP bi sada na izborima podržalo 19 posto Zagrepčana, a Tomaševićevu platformu Možemo! oko 22 posto. HDZ je, navodno, na 17 posto. Slijedi najteži dio, dogovor stranaka, što znači zatomljivanje ega, ali i programskih razlika. A s druge strane je prekaljeni manipulator. Ovaj put, čini se, na odlasku iz fotelje koju toliko voli, ali još je prerano najavljivati njegov konačni poraz.
Otkup
Hrvatske rukometašice osvojile su broncu na Evropskom prvenstvu u Danskoj. Hrvatske "heroine", kako ih se nazivalo po medijima, potaknule su lučenje stanovite količine patriotizma, istina manje nego kad pobjeđuju muški reprezentativci. Najdalje u podilaženju otišla je Dalija Orešković iz stranke Centar, s prijedlogom da HRT otkupi sve utakmice rukometašica i prikazuje ih za blagdane.
