Novosti

Intervju

Nikola Baketa: Reforma bez vizije

Dr. sc. iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu: Nedostaje osnovna vizija obrazovanja, a što je imala Cjelovita kurikularna reforma, pa se odluke donose naprečac. Nije usvojen ni Okvir nacionalnog kurikuluma kao krovni dokument

27jrwjh6jzaw5u9h8wc2gofl0ch

Nikola Baketa

Kako ocjenjujete izvedbu reforme školstva i činjenicu da svaka politička grupacija iz vlastitih interesa radi svoj program reforme?

Političkim grupacijama stvara problem što mandat traje četiri godine, a za provedbu promjena i konkretne rezultate u obrazovanju je potrebno znatno duže. Zbog toga se odlučuju na intervencije u sustav koje bi trebale dati kratkoročno vidljive rezultate. Te intervencije su manje ili više dobre ili loše, ali ne reformiraju sustav. Razlog tomu je i što političke stranke uglavnom nemaju viziju obrazovanja i razrađene obrazovne politike.

Koliko je ubrzana obrazovna reforma potrebna i je li projekt ‘Škole za život’ u učionice došao prebrzo?

Obrazovna reforma je potrebna u nizu segmenata – načinu učenja i podučavanja, obrazovnim sadržajima, dužini trajanja, edukaciji obrazovnih radnika. Nije pitanje je li projekt došao prebrzo, nego je li proveden osmišljeno. Nedostaje osnovna vizija obrazovanja, a što je imala Cjelovita kurikularna reforma, pa se odluke donose naprečac, a niz stvari je kasnilo tijekom pripreme. To zabrinjava ukoliko se uzme u obzir da je plan ići u sve škole iduće godine. U ovaj projekt su bile uključene škole na višoj razini opremljenosti, čiji je kadar bio motiviran. Postoji velika diskrepancija u opremljenosti i motivaciji te treba educirati znatno veći broj obrazovnih radnika.

Koliko eksperimentalni program odudara od cjelovite kurikularne reforme i kakav će rezultat ostvariti?

Još uvijek nije usvojen Okvir nacionalnog kurikuluma (ONK) kao krovni dokument, a koji bi trebao osigurati postojanje vizije obrazovanja. U izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju, uz ONK, izostavljeni su i okviri za učenike s teškoćama, darovite učenike i vrednovanje, a odbacuju se i razinski kurikulumi koji uvode novosti poput izbornosti u gimnazijama. Sada se ponovno kreće u javnu raspravu o pojedinim predmetnim i međupredmetnim kurikulumima te nije jasno što se time želi postići. Logično bi bilo da se u izmjene ide nakon eksperimentalne provedbe i evaluacije. Vjerujem da će minimalan rezultat ovog projekta biti opremanje škola i nešto educiraniji nastavnici, ali to se teško može smatrati reformom. Takva ulaganja u opremu i kadar trebala bi biti konstantna.

Intervju

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više