Drugog lipnja u Galeriji Nova u Zagrebu otvara se izložba "Slana – radikalni krajobraz". Kako ste došli na ideju za ovu izložbu?
Logor Slana bio je ustaški koncentracijski logor na Pagu. Postojao je tri mjeseca, od lipnja do kolovoza 1941. kao dio logorskog sustava Gospić – Jadovno – Pag. Od Drugog svjetskog rata na tom mjestu nije postavljeno ništa osim spomen-ploče, koja je nakon svakog pokušaja postavljanja ubrzo bila uništena. Jedan od rijetkih koji je to mjesto pokušavao komemorirati bio je Ante Zemljar, ujedno autor knjige "Haron i sudbine" posvećene logorima Slana i Metajna. Rad na istraživanju o Slani započinje još 2016. kada fotograf i novinar Davor Konjikušić počinje posjećivati lokaciju. Odlascima na tu lokaciju postali smo zaokupljeni načinom uporabe prostora i nemogućnošću njegova obilježavanja, pa smo počeli razmišljati o umjetničkom radu koji će istražiti posebnosti tog jedinstvenog krajobraza, ali i pokušati utjecati na njegovo obilježavanje kao prostora traume i sjećanja. Projektu se priključujem 2018. godine i tada počinjemo snimati i intenzivno obilaziti lokaciju, a zatim nam se kao suputnik i suradnik pridružio i krajobrazni arhitekt Goran Andlar.
Tko je sve sudjelovao i od čega se sastoji izložba?
Izložba "Slana – radikalni krajobraz" koautorski je projekt koncipiran kroz tri segmenta: fotografski, filmski i istraživački. Fotografski rad je uvod u izložbu, istraživački dio vidimo kao naš doprinos temi i istraživanju, dok kroz film "Uvala" želimo ukazati na (ne)mogućnost upisivanja povijesti u pejzaž, odnosno na njeno odsustvo u slici. Film je ujedno i krajnja točka izložbe u kojoj se propituje nedostatak političkog okvira prostora koji prikazujemo. Čitav projekt doživio je potpuni zaokret u trenutku kada nam se priključuje Goran Andlar jer smo uz njegovu pomoć krenuli u realizaciju 3D modela logora. Pritom se nismo bavili doslovnom i detaljnom rekonstrukcijom u smislu dimenzija i materijala, nego prostornih pozicija, dok smo izgled pretpostavili na temelju fotografija koje su nakon ulaska u logor snimile talijanske jedinice. U projektu je sudjelovalo čak petnaest suradnika. Kustosica izložbe je Ana Dević, dizajn postava i vizuala potpisuje Damir Gamulin Gamba, dok je produkciju izložbe omogućio SNV, uz posebnu podršku Anete Vladimirov i Marije Crnogorac.
Kakve reakcije očekujete?
Izložbom "Slana – radikalni krajobraz" želimo metaforički ukazati na radikalnost tog prostora te na neizbježnu isprepletenost čovjeka i prirode, na mjesto zločina i na mjesto kontemplacije. Na samom početku fascinirao nas je današnji način uporabe ovog prostora. Upravo zbog nemogućnosti obilježavanja posjetitelji tu lokaciju danas doživljavaju isključivo kao divlju prirodu, predivnu plažu s kristalno čistim morem. Razvijajući rad i pripremajući ovu izložbu odmaknuli smo se od bilo kakve vrste moraliziranja nad čovjekovim korištenjem i doživljavanjem prostora te smo se fokusirali na krajobraz i na mogućnost upisivanja značenja. Što se tiče reakcija, nemamo posebna očekivanja, osim što izložbu namjeravamo nastaviti razvijati i nadamo se da ćemo je prikazati i u drugim gradovima i kontekstima.
