U Galeriji Nova u Zagrebu u srijedu, 2. juna, otvorena je izložba "SLANA - Radikalni krajobraz", autora Davora Konjikušića, Nike Petković i Gorana Andlara u organizaciji Srpskog narodnog vijeća (SNV).

– Vrlo je značajno što SNV dugi niz godina radi na sustavu istraživačkih projekata koji se bave poviješću s antifašističkih i antirevizionističkih pozicija, baveći se temama koje su važne i relevantne, ali potisnute u našem društvu, poput genocida nad manjinama ili sustavnim uništavanjem nasljeđa antifašizma - rekla je kustosica izložbe Ana Dević.

Podsjetila je da Konjikušić od 2016. samostalno istražuje uvalu Slana na otoku Pagu u kojoj je bio ustaški logor, da bi ga godinu dana kasnije SNV pozvao da uđe u opsežnu produkciju i istraživanje lokaliteta.

- Od 2017. Konjikušić i Nika Petković rade na opsežnom umjetničko-istraživačkom projektu koji se bavi prostorom uvale gdje se od juna do avgusta 1941. godine nalazio prvi ustaški koncentracijski logor u NDH - rekla je, ističući da je na projektu radilo 15 ljudi koji su uložili jako puno vremena i znanja.

Osim fotografija i filma autorice Nike Petković, projekt obuhvaća interdisciplinarno istraživanje u kojem su, uz Gorana Andlara s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, učestvovali i ljudi s Arhitektonskog i Geodetskog fakulteta. Damir Gamulin autor je postava izložbe i grafičkog oblikovanja publikacije koja uz arhivsku građu uključuje tekstove učesnika projekta, kao i antifašiste Ante Zemljara koji je prvi istraživao počast žrtvama Slane.

Po riječima Anete Vladimirov, voditeljice odjela kulture u SNV-u, u uvali Slana je uništena spomen-ploča koju je SNV nakon rata, zajedno s partnerima iz Koordinacije židovskih općina, dva puta obnavljao.

Prvi put ploča je nestala preko noći, a drugi put trebalo je 20 dana. Na spomen-ploči bio je napisan tekst s naglaskom na komemoriranje žrtava logora koji je radio sve do talijanske okupacije Paga i drugih područja. Mnogo ljudi iz raznih krajeva NDH deportirano je u Slanu i druge logore, uključujući i židovske izbjeglice koje su bježale pred nacizmom.

- Slana je mjesto u kojem je, osim sjećanja, izbrisano i samo tlo i tek kad stupite tamo vidite mogućnosti života i smrti zatočenika čije je prosječno trajanje života u logoru bilo od tri do pet dana. Slana je logor neobičnog komemorativnog postupka, daleko izvan svega što Evropa baštini, bilo da su u pitanju zemlje pod snagama kolaboracionista, bilo pod režimom Trećeg Rajha. Logor se još nije ugasio kad je Ante Zemljar s drugovima tokom policijskog sata položio glogov vijenac na križ u centru Paga na kojem se odala počast žrtvama Slane. Zato ne obilježavamo samo ljude koji su u Slanoj stradali na najstravičnije načine, nego se sjećamo i onih poput Zemljara koji su riskirali živote kako bi ih komemorirali. Taj čin izvrsnosti ne nalazi se u udžbenicima povijesti, ali za nas je sjećanje na otpor vezano uz trenutak u kojem živimo. Nije upitno dostojanstvo onih koji su stradali, upitno je dostojanstvo nas koji to zaboravljamo ili ne - zaključila je Vladimirov.

- SNV nas nikad nije ograničavao, što je nama umjetnicima važno da sačuvamo autonomiju i ostvarimo projekt onako kako želimo - rekao je Davor Konjikušić, zahvalivši svim učesnicima projekta.

Izložba, čijem su otvaranju prisustvovali potpredsjednik vlade Boris Milošević, predsjednik SNV-a Milorad Pupovac, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer diplomatski predstavnici Izraela i Srbije, te druge javne ličnosti, moći će se pogledati do 23. juna.

Nakon otvaranja zamolili smo neke od prisutnih da s nama podijele svoje dojmove.

- Značajno da se uopće počinje govoriti da je taj logor postojao, jer preko 90 posto ljudi to ne znaju, iako je bio dio najokrutnijeg i najbrutalnijeg logorskog sustava. Po brutalnosti i onom što je tamo učinjeno, to je bio logor smrti. Zato me vrijeđa da tu nema ni jedne TV kuće niti novinara, što valjda šalje poruku da Slanu i druga mjesta stradanja treba po svemu zaboraviti i staviti pod tepih - rekao je za Novosti predsjednik Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj Ognjen Kraus.

- Izložba je značajna, jer ljudi danas sve manje znaju i o Jasenovcu. U utorak sam bio tamo i bio ugodno iznenađen vidjevši da ima posjetitelja - rekao je saborski zastupnik Vili Matula.

- Ako djeca danas nakon srednje škole nisu sigurna kakav je bio ustaški režim, to puno govori o obrazovanju, pa je sigurno da ne znaju ni da je prije Jasenovca postojala uvala Slana. Zato ćemo se u zeleno-lijevoj koaliciji boriti protiv revizionizma i zaborava - rekao je.

Na otvaranju izložbe bio je i Ivo Pejaković, ravnatelj Javne ustanove spomen područja Jasenovac, autor izložba "Slana – put bez povratka".

- Važno je sjećanje na žrtve logora Slana i Metajna na Pagu koji su izvan fokusa javnosti, a i same lokacije su teško dostupne, tako da ove dvije izložbe vraćaju tu temu u fokus. Spomen područje Jasenovac i izložbu koja je tamo bila postavljena vidjelo je puno posjetitelja, što je naročito važno s obzirom da u Jasenovac ne dolaze autobusi, nego su posjete individualne - rekao je Pejaković.

Obje izložbe korak su prema vidljivosti logora Slana i Metajna, te logoraša koji su stradali uz rijetke preživjele, ali i znak da se moramo kvalitetnije suočiti ustaškim nasljeđem, rekla je voditeljica Documente Vesna Teršelič. Najavila je i da će izložba "Slana – put bez povratka" od 10. do 20. juna biti postavljena u Beogradu u prostorijama Inicijative mladih Srbije u suradnji sa Centrom za primenjenu istoriju.

Video-snimak s otvorenja izložbe možete pogledati ako kliknete na fotografiju.