Rodna ravnopravnost, žene na tržištu rada, nasilje nad ženama, pobačaj, reproduktivno zdravlje, prakse solidarnosti, žene i migracije, menstrualno siromaštvo, žene u politici i ratne traume neke su od tema s kojima su se susrele polaznice druge generacije Škole za društveno-politički razvoj žena "Kata".

Srpski demokratski forum "Katu" je pokrenuo 2022. godine, a dobila je naziv po Kati Pejnović, Ličanki zaslužnoj za podizanje oružanog ustanka protiv ustaša, jedinoj ženskoj vijećnici AVNOJ-a 1942. u Bihaću, potpredsjednici Sabora NR Hrvatske i predsjednici Antifašističkog fronta žena Jugoslavije, koja je za narodnu heroinu proglašena 1968. Baš te godine rođena je jedna od polaznica aktualne generacije "Kate". Radi se o Radmili Kugi, nastavnici srpskog jezika i kulture po modelu C, koja se sa SDF-ovom školom namijenjenom ženama susrela prije više od godinu dana. Mlada koleginica Jovana Rašeta, kao tadašnja polaznica pozvala ju je kao gošću na modul "Kate" koji je održan u Ličkom Petrovom Selu. Odmah joj se dopao način rada i organizacija susreta, kao i prateće druženje polaznica.

- Toliko je vedrine i spontanosti u tim druženjima i povezivanju, kao i aktuelnih tema koje se razmatraju. Umrežavanje bi trebalo biti kontinuirano i stalno afirmirano. Najbolja reklama ovakvih projekata koje provodi na primer SDF su same žene, polaznice, koje će pozitivna iskustva prenijeti prije svega ženama u svojim sredinama, ali i šire. Svakoj ženi, bez obzira na godine, stepen obrazovanja ili bilo kakve druge individualne karakteristike, preporučila bih da se uključi u ovakve i slične projekte i edukacije. Suštinski svaka žena svoj položaj u bilo kojoj, a naročito u manjinskoj zajednici, može unaprediti kroz svoje obrazovanje – govori Radmila Kuga.

Radmila se prije 23 godine vratila iz Beograda u rodni Donji Lapac, a sada neumorno radi na povećanju kapaciteta i znanja, kako svojih, tako i ljudi u njenoj blizini. Tako se i "Kata" uklopila u njene interesne sfere. Smatra kako je biti jaka i ravnopravna žena, pripadnica manjinske zajednice i stanovnica ruralnog kraja, "jednako teško kao izmisliti struju".

Radmila Kuga

- Žene moraju raditi na svom samopouzdanju i svemu onom što mu koristi i doprinosi. Kad me neko diskriminiše po bilo kom osnovu, trudim se biti još bolja i još jača. Ne dozvolim da me to sputava ili frustrira previše, instinktivno odgovaram na to većim angažmanom. Jasno mi je da je svako tko se prema drugom loše ponaša, zapravo kukavica. Zato je važno biti Kata, biti istrajna, težiti umrežavanju sa ostalim ženama, prihvatati različitosti, ali i biti podrška i motivacija onima kojima je u ovom trenutku najpotrebnija – govori Radmila te dodaje da je za svakog člana zajednice važno da bude aktivan u mjeri u kojoj može biti, za žene naročito.

Težina tereta organiziranog nasilja 1990-ih je najčešće prešućena, a često i negirana, osobito kada se radi o iskustvu rata iz manjinske perspektive. Čiji god da je taj teret, trebalo bi ga dijeliti na što veći broj ljudi tako da ga bude sve manje po glavi stanovnice/ka. Dijeljenje tog tereta dakako ne ide bez otvaranja sigurnog prostora unutar kojeg je moguć razgovor o vlastitom iskustvu. Priliku da upozna polaznice "Kate" imala je i Aneta Vladimirov iz Odjela za kulturu Srpskog narodnog vijeća, mirovna aktivistkinja i pjesnikinja koja je na jednom od modula zajedno sa Jasminom Mujkić održala radionicu na temu "Antiratno nasleđe".

- Iako se radi o bolnim mjestima, u koja najčešće malo tko želi dirati, na "Kati" je taj režim sigurnosti i povjerenja dosegnut. I doista je za većinu polaznica bilo važno da jedne drugima izgovaraju imena žena koje su, kako u ratu tako i u miru, utabale put kojim one danas koračaju. Kolegica Jasmina Mujkić i ja smo osjećale privilegiju tog dijeljenja i bile veoma zahvalne na mogućnosti da budemo dijelom tog snažnog ženskog kružoka – govori Aneta Vladimirov.

U 2023. godini SDF je završio sa organizacijom svoje prve "Kate". U okviru šest edukativnih modula, 30-ak žena dobilo je uvid u važna društvena, politička i feministička pitanja. Ove godine odazvalo se 35 žena, od kojih je 25 izabrano za polaznice druge generacije. Interesantno je da se polaznice prve i druge generacije imaju priliku često družiti na zajedničkim modulima i predavanjima, jer je važno osnaživati žene iz manjinske zajednice.

- U savremenom društvu uloga žene, posebno one obrazovane i jake, postaje sve značajnija, ne samo u urbanim sredinama, već i u ruralnim zajednicama gdje njihov doprinos može biti presudan za napredak zajednice. Ipak, postoje brojni izazovi s kojima se susreću ovakve žene, posebno kada se njihova snaga i odlučnost doživljavaju kao prijetnja. Ovakvi stavovi najčešće dolaze od strane onih koji se osjećaju ugroženo, bilo iz lične nesigurnosti ili straha od promjena koje snažna ženska figura može donijeti. U stvarnosti, upravo su jaki muškarci ti koji cijene i žele uz sebe jaku ženu, jer samo zajedno mogu prevazići sve prepreke i uspješno graditi zajedničku budućnost – govori Radmila Kuga.

S jednog od modula

Svaka od nas ili većina nas nosi u sebi i socijalizacijske patrijarhalne modele upravljanja ženskim tijelom i životom, ali jednako tako i neumoljivu potrebu da propituje te modele i u solidarnoj zajednici "Kata" potraži mjeru ravnoteže za sebe i svoj život.

- Stravične je prelome na svojoj koži i koži svoje djece Kata Pejnović iznova sastavljala razumijevajući, najprije instinktivno, a potom i jasno politički, da je solidarnost jedna od najvažnijih sastavnica otpora. Kušnje na kojima je ona kalila svoje srce su dakako povijesno specifične i imaju svoje zakonitosti, ali u načelu malo kojoj ženi nije dostupna takva vrsta znanja o izdržljivosti. Nažalost, često zaboravljamo da nema dugotrajnog otpora bez vlastite otpornosti, kao i to da su sreća, radost i odmor također dio paketa otpora spram otuđenog sustava tržišnih mehanizama i starih kapitalističkih struktura koje, između ostalog, žene podmlađuju bilo praksama žrtvovanja bilo podčinjavanjem teroru strogo definirane ženske ljepote – govori Aneta Vladimirov te dodaje da na "Kati" žene imaju priliku "učiti jedne od drugih i same od sebe i na svim ovim poljima podsjetiti se što sve moraju učiniti za sebe na tom dugom putu činjenja drugima".

Komunikacija i javni nastup, predstavljanje srpskih organizacije u RH, manjinski aktivizam u lokalnoj zajednici, pisanje projekata, upotpunit će naredne module, a žene sa područja Jagodnjaka, Bjelovara, Erduta, Vukovara, Zagreba, Rijeke, Benkovca, Karina, Grabovca, Obrovca, Knina, Slatine, Novog Sada, Koprivnice, Donjeg Lapca, Topuskog i Plaškog biraju da znaju zašto je važno biti Kata.

 

Tekst je izvorno objavljen u prilogu Novosti Nada - društvenom magazinu Srpskog demokratskog foruma.