U prostorijama Središnje knjižnice "Prosvjete" u Zagrebu 7. decembra održana je tribina posvećena književnom stvaralaštvu Muharema Bazdulja s naglaskom na njegovu novu knjigu "Hronika preokreta", zbirku kolumni nastalu u vrijeme korone. Uz autora, o knjizi i ukupnom njegovom stvaralaštvu govorili su književnik Đorđe Matić i publicist i urednik izdavaštva SKD "Prosvjeta" Čedomir Višnjić.
Bazdulj je podsjetio da je prije 20 godina kao suradnik tadašnjeg časopisa "Zarez" imao gostovanje u klubu MaMa u Zagrebu te da je u međuvremenu stekao utisak da se od devedesetih puno laže, kao i da mu mnogi spočitavaju "višak srpskog stanovišta". Naglasio je i da se bori protiv nametnutog narativa od kojeg se ne može pobjeći. Dao je i svoje viđenje tribine Dorćol Platz u Beogradu na kojoj je učestvovao kao autor jedne od priča u zbirki "Trenutak kad je meni počeo rat", posvađavši se s drugim učesnicima, Teofilom Pančićem i historičarom Draganom Markovinom, tvrdeći da se "srpski glas može čuti jedino ako je glasniji" nasuprot Pančićevoj ocjeni da se "ne dopušta mogućnost da smo ona strana koja čini zlo". Ukazao je i da se riječ "preokret" koristi samo za zbivanja u kratkom vremenu, iako je riječ i o dugotrajnijim procesima, zgražao se nad frazom "na pravoj strani istorije" i onima koji se pod njom kriju, npr. Milo Đukanović, kao i da bi trebalo "suditi jednakom aršinom".
Na tribini je bilo riječi i o prisustvu muslimanskih pisaca i književnika koji su se osjećali kao Srbi u srpskoj kulturi, od Meše Selimovića i Skendera Kulenovića do Emira Kusturice, pa i do Sinana Sakića i Šabana Šaulića "za koje će svi reći da su srpski pjevači".
Đorđe Matić ocijenio je da postoji dogma oko interpretacije događanja kad nema dovoljne provjerenosti, a pročitao je i jednu od priče iz "Hronike preokreta". Ističući da Bazdulj osim što dobro piše ima i veliko znanje, kao i da ne preskače i ne daje kredita onima koji su činili zlo, Višnjić je također pročitao jednu od priča iz njegove zbirke, "Mitraljezac Mujo", u kojoj se između ostalog navodi kako je Murat Kusturica, otac Emira Kusturice, sa svojim suborcima partizanima oslobađao Beograd 1944. godine.
Podsjetit ćemo da je Bazdul, rođen u Travniku 1977, pisac, novinar i prevodilac. Objavio je petnaestak knjiga proze i esejistike. Knjige su mu prevedene na engleski, njemački i poljski, a pojedine priče i eseji na još petnaestak jezika. Osim što je pisac, on je i prevodilac s engleskog jezika, pa je preveo knjigu izabranih pjesama Williama Butlera Yeatsa i biografsku knjigu Marka Thompsona o Danilu Kišu "Izvod iz knjige rođenih".
Ni Ðorđe Matić, rođen u Zagrebu 1970. godine nije anonimus. Objavio je petnaestak knjiga poezije i proze među kojima roman "Niotkuda s ljubavlju", kao i knjigu eseja "Historija i savremenici" u izdanju SKD “Prosvjeta”.
