Pred ukrajinskom vojskom moglo bi biti nekoliko vrlo teških mjeseci. Nakon propasti prošlogodišnje ljetne protuofenzive, inicijativa na frontu je ponovno prešla na stranu Rusije. Posljednjih nekoliko tjedana ruske snage bilježe ograničene, ali gotovo neprekidne taktičke uspjehe duž velikog dijela fronte. Situacija je trenutno najteža u Donjeckoj oblasti, osobito oko gradića Avdijivke koji su ukrajinske snage nakon višemjesečne krvave borbe bile primorane napustiti još sredinom veljače. Ovih se dana situacija na donjeckoj fronti dodatno pogoršala, pri čemu su ruske snage zauzele čitav niz sela i došle na pozicije s kojih mogu zaprijetiti kompletnoj ukrajinskoj obrambenoj liniji u Donbasu.

Vrhovni zapovjednik ukrajinskih oružanih snaga Oleksandr Sirski nedavno je putem društvene mreže Telegram obznanio da se situacija na fronti "pogoršala" i da se iz Donjecke oblasti moraju izvlačiti istrošene divizije. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski još je početkom travnja upozorio da bi rat mogao biti izgubljen ako američki Kongres ubrzo ne pošalje novu rundu vojne pomoći. I zaista, uz niz izgubljenih položaja na istoku zemlje i (barem trenutno) gotovo iscrpljene rezerve ljudstva i vojne opreme, postaje upitno kako će krajem godine izgledati odnos snaga u istočnoj Europi.

Zabrinjavajućem manjku ljudstva kijevske su vlasti odlučile doskočiti uvođenjem drastičnih mjera. Krajem 2023. Zelenski je svjetskim medijima objavio da ukrajinska vojska planira mobilizirati dodatnih 500 tisuća vojnika za obranu zemlje. Zbog toga su predsjednik Zelenski i ukrajinski parlament u travnju uveli nekoliko bitnih izmjena s obzirom na vojnu službu, a jedna od najznačajnijih svakako je snižavanje dobi za mobilizaciju s 27 na 25 godina. S druge strane, neke od kazni za nepoštivanje novih odredbi sada su ublažene u odnosu na poprilično drakonske prijedloge koji su se spominjali početkom godine, poput onih o zamrzavanju imovine osobama koje se ne odazovu vojnim pozivima.

Izbjegavanje vojne službe u Ukrajini svakako je poprimilo epidemijske razmjere. Procjenjuje se da je oko 860 tisuća vojno sposobnih ukrajinskih muškaraca pronašlo utočište u nekoj od zemalja EU-a: dio njih se u inozemstvu nalazio i prije rata (osobito mladi radnici i studenti), ali tisuće su pobjegle nakon početka ruske invazije i uvođenja izvanrednog stanja. Ti su ljudi zasad izvan dosega ukrajinskih vlasti, a novim se izmjenama zakona i tome se želi doskočiti. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba 23. travnja najavio je privremenu suspenziju svih konzularnih usluga za Ukrajince u dobi od 18 do 59 godina koji obitavaju u inozemstvu, uključujući one najosnovnije poput produljenja osobnih dokumenata.

I neke europske zemlje odlučile su pomoći Ukrajini u rješavanju mobilizacijske krize. Poljski ministar obrane Wladyslaw Kosiniak-Kamysz prošloga je tjedna izjavio da je vlada čiji je član spremna izvršiti pritisak na tisuće Ukrajinaca koji su u Poljskoj, kako bi se vratili u Ukrajinu i postali dostupni za mobilizaciju. Premijerka susjedne Litve, Ingrida Šimonyte, na nacionalnom je radiju izjavila kako njena vlada "vjerojatno može utvrditi je li neka osoba ispunila svoju mobilizacijsku dužnost prilikom produljenja privremenih dozvola za boravak", očito implicirajući da bi se vojno sposobnim muškarcima te dozvole mogle ukinuti. Takvi pritisci na izbjeglice očito su vrlo problematični s etičkog i pravnog stanovišta, pa je upitno kako bi se uopće mogli izvesti unutar aktualnog europskog pravnog okvira.

I dok Ukrajina može pokušati riješiti svoje probleme s ljudstvom uvođenjem strožih mobilizacijskih zakona, kada je riječ o naoružanju ona uglavnom ovisi o dobroj volji i mogućnostima svojih (pretežno zapadnih) saveznika. Budući da je američki Kongres tek sredinom travnja odobrio dugo očekivani paket vojne pomoći vrijedan 61 milijardu dolara – a koji bi trebao uključivati sisteme protuzračne obrane, kao i prijeko potrebnu artiljerijsku municiju – ukrajinska vojska morala se krpati na druge načine. U tome su joj u zadnje vrijeme najviše pomogle Češka i Estonija koje su pronašle (neimenovane, navodno europske i izvaneuropske) dobavljače nekoliko milijuna granata za ukrajinsku artiljeriju.

Ipak, i američka i europska vojna pomoć tek treba pristići na bojište. Kada će to biti, nitko ne zna sa sigurnošću, a dotad Ukrajinu čeka nekoliko vrlo napetih mjeseci.