Donaldu Trumpu diplomacija nije jača strana. No upravo bi budući američki predsjednik mogao svojim stupanjem na dužnost pokrenuti diplomatski mirovni proces koji se dosad činio nemogućim. Naime, Trumpova hrabra predizborna najava da može okončati rat u Ukrajini u roku od 24 sata pruža sukobljenim stranama mogućnost izlaza iz krvoprolića koje traje skoro tri godine.
Planirano imenovanje osamdesetogodišnjeg general-pukovnika Keitha Kellogga posebnim izaslanikom za Ukrajinu ukazuje na to da buduća Trumpova administracija namjerava zamrznuti rat. Međutim, to otežava još uvijek aktualni američki predsjednik. Nakon odluke da Ukrajini odobri zračne napade na ruski teritorij, Joe Biden je prošlog tjedna zatražio od Kongresa odobrenje novog paketa pomoći za Ukrajinu u iznosu od 24 milijarde dolara.
Ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom privremeno zamrzavanje sukoba ne bi došlo u nezgodnom trenutku. Zbog sporog, ali kontinuiranog ruskog napredovanja u Donbasu i ciljanog uništavanja energetske i ostale ključne infrastrukture raspoloženje u zemlji se mijenja. Za razliku od početka rata, dobrovoljaca koji se prijavljuju za službu na fronti veoma je malo. S druge strane, sve je veći broj onih koji bijegom iz zemlje pokušavaju izbjeći rigorozne metode mobilizacije koje provode ukrajinske vlasti.
Situacija u Donbasu podsjeća na bitke iscrpljivanja ljudstva u Prvom svjetskom ratu, i ovdje je ruska strana u prednosti. Unatoč zapadnoj vojnoj pomoći Ukrajini, Rusija može mobilizirati više financijskih sredstava, resursa i ljudstva za rat, a posjeduje i snažniju industrijsku bazu od Ukrajine. Ukrajinska vojna ofenziva u ruskom Kursku dodatno je pogoršala ionako tešku situaciju jer je ukopala ključne trupe, čime slabi sposobnost obrane u Donbasu.
Već nekoliko mjeseci u Ukrajini se raspravlja o načinima izlaska iz rata. Iako vlast službeno ostaje pri svom obećanju da će vratiti sva područja pod ruskom okupacijom, ukrajinski predsjednik ljetos je u intervjuu za BBC izrazio nadu da će "vruća faza rata završiti do kraja ove godine". Prije dva tjedna otišao je i korak dalje. "Možda Ukrajina mora nadživjeti nekoga u Moskvi kako bi postigla svoje ciljeve i vratila cjelokupni državni teritorij", rekao je Zelenski u parlamentu, nagovijestivši mogućnost privremenog prihvaćanja ruske kontrole nad ukrajinskim teritorijima. Zamrzavanjem linije fronte Ukrajina se nada dobiti na vremenu. Mirovni pregovori i povratak teritorija koje je okupirala Rusija bit će odgođeni za neodređenu budućnost, s Rusijom bez predsjednika Vladimira Putina.
U Rusiji se izjave Zelenskog pomno prate. Međutim, Putinova administracija smatra da se, zahvaljujući vojnom napredovanju, nalazi u povoljnoj pregovaračkoj poziciji. Od invazije na Ukrajinu udio obrane u državnom proračunu porastao je s 14 na 40 posto. Državna potražnja za naoružanjem pokazala se kao učinkovit program poticanja gospodarstva. Ratni kejnzijanizam osigurava gospodarski rast, a koristi od njega imaju mnogi zaposleni u industriji.
Prema podacima Ruskog državnog zavoda za statistiku (Rosstat), realni dohodak prošle je godine porastao za 5,8 posto. Ovo stvara opasnu unutarnju političku strukturu: relevantni društveni slojevi, prvenstveno uprave poduzeća i radnici u proizvodnim sektorima, imaju interes u sukobu sa zapadom (i Ukrajinom) ili barem u nastavku ratnog kejnzijanizma, jer od toga imaju materijalnu ili političku korist.
Međutim, takav gospodarsko-politički kurs nailazi na snažnu kritiku unutar utjecajnih frakcija u ruskom bloku moći. Već je ljetos aluminijski magnat Oleg Deripaska u intervjuu za japanske novine "Nikkei Asia" rat u Ukrajini nazvao "ludošću" i zatražio "trenutni, bezuvjetni prekid vatre". Kako bi poboljšala vlastitu pregovaračku poziciju, ruska vlada forsira ofenzivu u području Kurska. Potpuno ponovno zauzimanje tog područja oduzelo bi Ukrajini njezin najvažniji adut – mogućnost razmjene okupiranih teritorija. Time Putin svoju sudbinu sve čvršće vezuje za uspješan ishod rata. Međutim, ostaje nejasno kakav bi ishod bio prihvatljiv za rusko vodstvo. Iz ukrajinske perspektive, zahtjev za demilitarizaciju jednako je nezamisliv kao i ustupanje teritorija.
Jedan od uvjeta za zamrzavanje sukoba su sigurnosna jamstva za Ukrajinu. Vlada predsjednika Zelenskog teži članstvu u NATO-u, a kao alternativa razmatraju se jamstva zapadnih država za pomoć u slučaju novog ruskog napada. Već je sada jasno da Ukrajina također ubrzano radi na jačanju i modernizaciji svojih oružanih snaga. U nastojanju da osnaži vlastitu vojnu industriju, ukrajinska vlada nudi povoljne uvjete zapadnim proizvođačima oružja. Obećanja o niskim troškovima rada i fleksibilnim kriterijima za izvoz dio su strategije privlačenja stranih investicija u obrambeni sektor. Najveći njemački proizvođač oružja, Rheinmetall, u Ukrajini je već otvorio prvu proizvodnu jedinicu za popravak oklopnih vozila i obećava da će u roku od godinu dana, na ukrajinskom tlu početi s proizvodnjom najmodernijeg njemačkog oklopnog vozila Puma.
Izgledi buduće Trumpove administracije da barem zamrzne rat, odnosno da postigne prekid vatre duž fronte, nisu loši. U jednoj analizi za Trumpu blizak think tank America First Policy Institute, novi izaslanik za Ukrajinu Keith Kellogg skicirao je put prema postizanju pregovaračkog mira. U toj analizi Kellogg se izjasnio protiv članstva Ukrajine u NATO-u i za ukidanje sankcija Rusiji kako bi se Putina potaknulo na pregovore. Ukrajini bi se daljnje isporuke oružja omogućile samo pod uvjetom da bude spremna za pregovore.
U tom kontekstu, Bidenova odluka da odobri raketne napade na ruski teritorij predstavlja novu eskalaciju rata. Sljedećeg je dana Ukrajina izvijestila o uspješnom korištenju britanskih krstarećih projektila na ciljeve u Rusiji. Putin je, sa svoje strane, prvu uporabu rakete srednjeg dometa Orešnik opravdao odlukom američkog predsjednika. Napad zapadnim dalekometnim raketama na ruski teritorij konačno daje ratu "globalni karakter", izjavio je ruski predsjednik. Bidenova odluka mogla bi sabotirati buduću vanjsku politiku Trumpove administracije čak i prije njezinog preuzimanja dužnosti, a osim toga signalizira da će se sukob između Rusije i zapada nastaviti čak i nakon što rat bude zamrznut.
Njemačka je dosad uvijek odbijala rješenje putem pregovora uz argument da odluku o prihvatljivim uvjetima mira može donijeti samo Ukrajina. Time je samu sebe lišila mogućnosti pokretanja vlastitih pregovaračkih inicijativa unutar EU-a ili s pojedinim državama članicama poput Francuske. To je posebno očito postalo prije tri tjedna, kada je Olaf Scholz nakon gotovo dvije godine prekida komunikacije ponovno telefonski razgovarao s Putinom.
Apel njemačkog kancelara za početak pregovora nije urodio plodom. Jer, za razliku od ranije, Njemačka više ne može zauzeti posredničku poziciju između Rusije i zapada. Zaoštravanje njemačkih unutarnjopolitičkih rasprava u kojima se svaki zahtjev za mir ili posredovanje odbacuje kao proruski naprosto začuđuje. Jer, i u SAD-u i u Ukrajini pregovori se razmatraju kao moguća opcija. Time Njemačka, u najboljem slučaju, preuzima ulogu sporednog aktera u procesu rješavanja rata u Ukrajini.
Trumpova inicijativa za okončanje rata u Ukrajini mogla bi ponovno pokrenuti pregovarački proces. Međutim, korištenje dalekometnih raketa i nadolazeća ruska ofenziva na području Kurska otežavaju taj proces i mogli bi ga upropastiti. Postojanje tanke linije između moguće deeskalacije i daljnje eskalacije rata zahtijeva hitne diplomatske inicijative za posredovanje u prekidu vatre, ali njemačka politika za to nije ni spremna ni sposobna.
U ovoj situaciji ponovno se jasno pokazuje dramatičan gubitak značaja Ujedinjenih naroda. Mirovno rješenje za Ukrajinu unutar okvira UN-a malo je vjerojatno. Umjesto toga, glavne sile (SAD, Rusija, Kina, Indija i eventualno EU) i regionalni akteri oni su koji pregovaraju o budućoj arhitekturi multipolarnog svjetskog poretka u nastajanju. Zaobilaženje UN-a od velikih sila destabilizira međunarodni poredak, oslabljuje međunarodno pravo i potiče militarizaciju sukoba među državama. Takvo međunarodno okruženje dodatno pogoršava dva velika izazova našeg doba – klimatsku krizu i opasnost od nuklearne konfrontacije.
