Po čemu je ovogodišnje izdanje Noći knjige posebno? Koliko je manifestacija narasla od svog početka?
Ovogodišnja Noć knjige jedanaesto je izdanje ove manifestacije, prvo ratno, a i poslije dvije godine strogih epidemioloških mjera vraćamo se u fizičke prostore u kojima se odvija život sa i oko knjige. Prijavljeno je preko 1.200 programa u 240 gradova i mjesta u RH. Noć knjige je najmasovnije događanje, a cilj nam je jednom godišnje potencirati temu knjige u javnom diskursu na sve moguće načine. Svake godine objavljujemo i rezultate istraživanja o tome kako se naše društvo odnosi prema čitanju i kupovini knjiga te se otvaraju teme važne za politiku prema knjizi. Tako, recimo, recentno istraživanje upućuje na trend pada čitanosti u odnosu na posljednje dvije godine.
Koja je tema ovogodišnje Noći knjige? I kako se u sve uklapaju Molière i Vesna Parun?
Spletom povijesnih okolnosti prvotna tema, koja je bila razrađena skoro do u detalje, zbog početka rata u Ukrajini je zamijenjena, a "Sloboda" se pokazala krajnje primjerenom i plodnom temom jer je vrijedna slavljenja, promišljanja i borbe. Osim toga, odlično se uklapa u vrijeme koje živimo. Ideja je osim toga bila da obuhvatimo što više njezinih mogućih interpretacija – od cenzure i autocenzure do kritičkog mišljenja i pjesničke slobode. A kako tradicionalno obilježavamo i neke važne godišnjice, tako su u fokusu ove godine Molière i Vesna Parun, s obzirom na to da je od njegova rođenja prošlo 400, a od njezina 100 godina. Lijepo su se uklopili u temu.
Kako biste ocijenili čitalačku kulturu u Hrvatskoj i koliko su strategije poticanja čitanja po vašem mišljenju uspješne? Kako bi se te strategije mogle eventualno poboljšati?
Zahvaljujući redovnim istraživanjima i prikupljanju podataka koji se objavljuju u sklopu Noći knjige, mislim da svi mogu steći refleksiju o tome kako se naše društvo odnosi prema knjizi i čitanju. Koliko su strategije i politike koje se vode uspješne najbolje govore podaci da 58 posto naših sugrađana nije u posljednjih godinu dana uzelo knjigu u ruku. Velik broj podataka govori da se taj loš trend nastavlja. To svakako ide u prilog ocjeni da su politike koje se (ne)vode te provedbe strategija pokazale da ne daju željene rezultate. Mislim da sama strategija, kao tekst, nije problem. Naprosto su razumijevanje i provođenje strategije bili loši, pogrešni i neefikasni. Politika prema knjizi trebala je biti financijski konkretna, a taj sustav je ozbiljno nastradao 2008. zbog velikih štednji u vrijeme krize, a onda i 2013. s uvođenjem knjige u sustav PDV-a te zamrzavanjem sredstava koje država izdvaja za knjigu koje traje do danas.
Više informacija o događanjima i programima na nocknjige.hr
