Kulturni skandal: "Filosofija palanke", kapitalna filozofska studija o zatvorenoj kulturi srpskog pisca i filozofa Radomira Konstantinovića, doživjela je prošle godine prvo hrvatsko izdanje, ali ju je Ministarstvo kulture i medija odbilo otkupiti za knjižnice, jer otkupljuje samo knjige na hrvatskome ili prijevode na hrvatski, donosi u novom broju tjednik Nacional.
Konstatirajući da je ta činjenica sama po sebi sablažnjiva, novinar Boris Pavelić u tekstu ističe da po ovim kriterijima ne može biti otkupljena nijedna knjiga na srpskom, crnogorskom ili bosanskom jeziku, jer Ministarstvo otkupljuje "samo knjige na hrvatskom jeziku", te "prijevode djela suvremene svjetske književnosti" - na hrvatski, dakako.
Podsjeća da je hrvatsko izdanje "Filosofije palanke" u kolovozu prošle godine objavila izdavačka kuća Litteris Dražena Katunarića koji je Ministarstvu kulture i medija te nadležnom Kulturnom vijeću za knjižnu, nakladničku i knjižarsku djelatnost poslao pismo prosvjedujući protiv odbijanja da otkupe "Filosofiju". "Šokiran potezom Vijeća i Ministarstva, Katunarić ga je u pismu nazvao 'previdom' i 'pukom omaškom', 'duboko vjerujući da nije intencionalan', pa dodao kako se nada da će Ministarstvo ponovno razmotriti odluku Vijeća. Pokazat će se, međutim, da odbijanje nije bilo ni 'previd' ni 'omaška'; štoviše – bilo je izraz promišljene odluke i strateške politike", piše Pavelić i to ne samo prema jednom od najvažnijih filozofskih eseja napisanog u jugoslavenskom kulturnom prostoru, nego i prema svim knjigama napisanim na – "krivim" jezicima?!
Odluka da ne bude otkupljena za hrvatske knjižnice šokirala je njezinog izdavača. "O razlozima odbijanja otkupa ove knjige možemo nagađati, ali je jedno sigurno: da oni ni u kojem slučaju ne mogu biti stručne, literarne niti aksiološke prirode", napisao je Katunarić u pismu Ministarstvu i nadležnome Vijeću.
"Ni jedan benigni čin izbora knjiga za otkup ne može tako nadići tvrdnju koja kaže: 'Sve je političko.' Da vas podsjetimo: svojedobno su se hrvatske knjižnice 'čistile' od srpskih knjiga, a ovim činom najbolja djela srpske književnosti nemaju niti priliku biti poredana na njihovim policama", napisao je Katunarić, podsjećajući na još jednu ironičnu okolnost: "Paradoksalno je što je ta odluka u potpunom raskoraku i nesukladnosti s duhom otvaranja i pomirbe koju trenutno vodi hrvatska vlada; dakle duhom inkluzije, a ne isključenja."
Katunarić je upozorio da tako "nijedna knjiga srpskog autora ne bi bila otkupljena za hrvatske knjižnice" kada bi se važeća pravila o otkupu doslovno primjenjivala. Otkupljivali bi se, zato, prijevodi inozemne književnosti, a to bi, prema Katunariću, bio "jedan oblik diskriminacije sa suptilnim izgovorom" i "neka vrsta čišćenja knjižnica od srpskih knjiga".
"U jednom drastičnom primjeru, tako bi ispalo da se i djela Hrvata Ive Andrića ne bi smjela otkupljivati jer su mnoga najvažnija napisana na srpskom jeziku", zaključivao je Katunarić, podsjećajući kako je Ministarstvo kulture, u mandatima prethodnih vlada, normalno otkupljivalo srpske i crnogorske autore, poput Bore Ćosića, Dragana Velikića, Marka Vidojkovića, Aleksandra Bečanovića, Dragane Radulović, Dragane Tripković...
Ubrzo je stigao i odgovor: "Kulturno vijeće za knjižnu, nakladničku i knjižarsku djelatnost još je jednom razmotrilo Vašu molbu, uzevši pritom u obzir argumente koje ste naveli u dopisu te je, prvenstveno zbog formalnih kriterija, ostalo pri svojem prvotnom prijedlogu koji je ministrica prihvatila", stoji u dopisu koje je Vijeće 15. prosinca prošle godine dostavilo Litterisu i Draženu Katunariću.
Više o politici Ministarstva kulture i očitovanju na kasnije dopise, pročitajte u novom broju Nacionala, za koji je o cijelom slučaju govorio i književnik Josip Mlakić.
