Na prošlotjednoj saborskoj sjednici govorilo se o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o minimalnoj plaći. SDSS-ov saborski zastupnik Milorad Pupovac zaključio je da je ova mjera neophodna zbog odlijeva radne snage i porasta siromaštva.
- Što se tiče našega Kluba, mi pozdravljamo takav trend i ovo usuglašavanje, ali istovremeno želimo reći da bi bilo dobro da se ovaj posao ne prekine s ovim Zakonom i da se stvaraju pretpostavke za unapređenje nadzora s jedne strane, a s druge strane dinamike povećanja minimalne plaće - kazao je Pupovac i dodao da jedan dio zaposlenih ostaje neobuhvaćen ovim mjerama zato što im je indeks plaće niži od zakonskog minimuma. Objasnio je da osnovna minimalna plaća treba biti jasno definirana kategorija i razlučena od svih ostalih dodataka koje radnici mogu primati temeljem svojega rada na koji imaju pravo, kao što su otežani uvjeti rada i posebne okolnosti u kojima im se radno vrijeme mora produžiti.
Da bi se zaustavio trend odljeva ljudi i radne snage te da Hrvatska ne bi bila među zadnjim zemljama u EU po visini minimalne plaće, Pupovac smatra da se moraju osluškivati preporuke koje dolaze i od sindikata, a koje dolaze isto tako i od onih koji u EU razmišljaju kako i na koji način povećati radnu sigurnost, radnu ravnopravnost, ravnopravnost i jednakost temeljem rada. Treba ići prema tome da minimalna plaća bude 60 posto medijalne plaće ili 50 posto prosječne plaće, preporučio je Pupovac.
- Sad nismo blizu tome. Trebamo učiniti iskorak te vrste, da se podstakne socijalne partnere i Vladu da počnu raditi adekvatne pripreme. Na kraju, važno je da imamo i prave statističke podatke o visini plaće. Zašto bi odnos između najniže plaće u RH, minimalne plaće i najviših plaća, koje su ponekad zaštićene tajnim ugovorima, bio 50 puta? - upitao je Pupovac.
Davno je dobra kiša pala
Istog dana u Saboru je govorila i SDSS-ova Anja Šimpraga. Ona se osvrnula na posljedice klimatskih promjena koji se osjećaju u svim dijelovima svijeta, pa tako i u Hrvatskoj. Sušom su naročito pogođeni sektori koji u velikoj mjeri ovise o određenim temperaturama i količinama padalina, kao što su poljoprivreda, šumarstvo, energetika i turizam. Navela je da je suša najvećim dijelom ekonomski problem te da je negativne posljedice moguće ublažiti redovitim praćenjem i ranim upozorenjima.
- Želim upozoriti, ali ujedno i podržati apel Hrvatske poljoprivredne komore i poljoprivrednika, da se nađu konkretna rješenja za tržišne poremećaje u sektoru stočarstva i ukupne poljoprivrede. Važno je istaknuti kako je kroz program ruralnog razvoja, baš za ovaj sektor u posljednje dvije godine, više od 400 milijuna kuna realizirano kroz nekoliko mjera. Međutim, potrebe su i dalje velike - kazala je Šimpraga.
Zastupnica je navela da za pomoć ovom sektoru Hrvatska poljoprivredna komora predlaže niz kratkoročnih i srednje dugoročnih mjera, kao što su jednokratne potpore, njihova ranija isplata, zadržavanje kukuruza i uljarica u Hrvatskoj putem robnih zaliha, ali i obilježavanje domaćih proizvoda, rješavanje pitanja poljoprivrednog zemljišta te kapitalno investiranje u skladišta žitarica i preradu.
- Na području Like presušilo je gotovo 80 posto izvora, voda za stoku vozi se i po 50 kilometara. O Dalmaciji da ne govorim. Davno je dobra kiša pala, ispaše skoro da i nema. Jedna od mogućnosti podrške politike jeste u obliku potpora, primjerice iz Fonda za sušu, popustima pri ulaganjima orijentiranim na prilagodbu klimatskim promjenama, poreznim mjerama i sličnom - ponudila je mogućnosti Šimpraga.
Osim toga, ekstremna suša u nepovoljan je položaj dovela i proizvođače krumpira. Zbog povećanih troškova proizvodnje porasla je cijena, urod je smanjen i za 40 posto, ako ne i više, iako su pojedini veliki proizvođači imali i navodnjavanje za dio parcela.
- Učinkovit odgovor na klimatske promjene zahtijeva inovacije na globalnoj razini. Ovo nije prvi put da klub SDSS-a upozorava na probleme malog čovjeka od kojeg sve počinje, ali i završava, a bez hrane neće biti ni opstanka - zaključila je Anja Šimpraga.
