Od 2019. godine medijska scena u Srbiji i ostatku regije bogatija je za još jedan podcast – Tampon zonu. Osnovala ga je Iva Parađanin, poznata novinarka i voditeljica koja je ranije radila na televiziji B92. Dugogodišnja je autorica dokumentaraca i tekstova na Viceu u kojima se bavila ženskim pravima, inspirativnim osobama te temama i područjima koje zaista zanimaju žene. Njezin film "Neželjene ćerke Crne Gore" u produkciji Vicea izazvao je brojne reakcije u javnosti i bio prikazan na nekoliko festivala u regiji, a Iva je nakon toga kroz formu podcasta nastavila istraživati teme koje su nažalost i dalje tabu. Zalaže se za adekvatniji prikaz žena u medijima i prevenciju rodno uvjetovanog nasilja te je dobitnica BEFEM nagrade za feministički medijski doprinos i članica grupe Novinarke protiv nasilja.
Tjedni podcast Tampon zona od početka je zamišljen kao megafon za ženske glasove i nezavisni medijski prostor u kojem će se žene koje govore osjećati sigurno. Od poznatih ličnosti, do vrsnih stručnjakinja iz različitih oblasti, taj podcast donosi priče ispričane bez cenzure i stigme.
- Podkast je nastao kao deo tadašnjeg većeg medijskog sistema. Tačnije, bio je emitovan na Mondo platformi kojoj sam zahvalna što je u tom trenutku prepoznala važnost ovakvih razgovora iako oni tada nisu bili mejnstrim. Kroz svoju karijeru stvarala sam u različitim medijskim formatima, zalažući se za istu stvar, a to je menjanje medijske slike i prevencije nasilja nad ženama, kao i osnaživanje devojčica. Od tekstova do dokumentaraca, tražila sam najbolji i najprijemčiviji način da neke priče koje zaslužuju da budu ispričane nađu svoj put do žena. Znamo svi koje rubrike su u tradicionalnim medijima servirane kao "ženske" pa sam želela da im ponudim teme koje ih se suštinski tiču. Tu se podkast iskristalisao kao idealan format – govori Iva Parađanin.
Nakon platforme Mondo, podcast je bio dijelom platforme Elle, a od ove sezone Tampon zona ima svoj nezavisni YouTube kanal. Slušanjem ovog podcasta možete čuti iskrena ženska iskustva kao i rješenja za goruće probleme koji se suštinski tiču cijele zajednice. Glavni cilj je naučiti govoriti glasno van društvenih okvira, ali i međusobno se slušati i osnažiti.
- Ponekad u medijima imamo prilike da čujemo određene izjave žena koje nas inspirišu, ali u okviru podkasta imamo priliku da čujemo čitavu jednu priču i celokupno iskustvo objašnjeno od početka do kraja, koje za žene može biti od velikog značaja. Glasove i mišljenja žena često se guši, skraćuje, pogrešno interpretira, pa mi se podkast učinio kao idealno rešenje da oni dobiju mesto i trajanje koje zaslužuju. Tampon zonu sam videla kao prostor za teme poput ženskog zdravlja – koje je često bespotrebno obavijeno nekim velom stigme i misterije - prava, seksualnosti, ali i priliku da brojne stručnjakinje iz Srbije dobiju mesto da svojom profesionalnošću i ekspertizom utiču na svest žena koje slušaju podkast. Sa druge strane jednako važno mi je bilo da taj medijski prostor bude siguran – objašnjava novinarka i voditeljica.
Iva je treću sezonu otvorila razgovorom s televizijskom voditeljicom Anom Mihajlovski o ženama u medijima, a potom je njena gošća bila Jelena Riznić, aktivistkinja i jedna od predvodnica ženskih prosvjeda u Srbiji. Razgovor s glumicom Hanom Selimović o ženskom tijelu i seksualnosti na filmu prethodio je serijalu o akušerskom nasilju koji se sastoji od četiri epizode i koji je nastao u suradnji s organizacijom UN Women. U nekima od posljednjih epizoda Iva je razgovarala sa zdravstvenom radnicom Dušicom Kovačević o savjetima i sigurnosti pri porođaju te advokaticom Marinom Mijatović o pravima u porodilištu.
- Neko me je kada sam započinjala podkast zabrinuto pitao "Da li ćeš imati dovoljno sagovornica", a istina je da mi imamo toliko žena koje bi trebalo da pričaju na određene teme, da bih podkast verovatno mogla da snimam do kraja života. Žene se retko poziva kao sagovornice na relevantne teme vezene za politiku, nauku, sociologiju. Mahom gledamo lica istih stručnjaka koje mediji vrte u krug. Cilj mi je bio da razbijem taj krug tako da su delom moje sagovornice stručnjakinje iz raznih oblasti koje će prokomentarisati aktuelna dešavanja iz ugla svoje struke, ili su to neke poznate žene čiji rad dobro poznajemo i pratimo, ali koje nikada nisu dobile priliku da progovore o određenim temama – objašnjava Parađanin.
Iako je kroz podcast otvoren velik broj tema koje do sada nisu bile zastupljene u javnom prostoru, najviše se ističu one koje su potaknule mnoge žene da i same progovore o različitim vrstama nepravde koju trpe te pokažu inicijativu za promjenom društvene paradigme.
- Jedna od epizoda koja je izmamila najveći broj komentara, ali i akcija u realnom prostoru je epizoda o menstruaciji na radnom mestu, posle koje su mi se devojke javljale sa porukama i fotografijama jer su u svojim firmama i mini okruženju bile inicijatorke promena. Posle slušanja epizode izdejstvovale su da im se na radnim mestima obezbede potrebna higijenska sredstva. Ako govorimo o novoj sezoni, to je definitivno serijal o akušerskom nasilju kojim sam pokušala da ovaj problem rasvetlim iz više uglova i zajedno sa sagovornicama ponudim neka rešenja. Taj problem je preprisutan i svake godine sve je veći broj žena koje istupaju sa strašnim pričama iz porodilišta i njihov glas je jako važan. Zato mislim da ne smemo da dozvolimo da se sve to zaboravi do neke sledeće strašne priče, već da se krene sa preduzimanjem konkretnih koraka – dodaje naša sugovornica.
Kako bi se poboljšao status žena, kako u regiji, tako i općenito u društvu, potrebno je prvenstveno podići razinu svijesti o problemima, uključujući i one nevidljive. Glavno gorivo koje Ivi daje snagu da nastavlja dalje s podcastom su upravo pozitivne promjene koje nastupaju u zajednici, bez obzira na to što se zasad događaju samo na mikro-nivou.
- Mislim da je jako važno poći od nekih elemenata diskriminacije koji se čine kao sitni i nevažni, a zapravo su glavne ringle za kuvanje ženomrzačke atmosfere u društvu. Svaka vrsta seksizma, diskriminacije, davanja pozicija moći na bazi roda je štetna. Važno je pokazati da je bolji i ravnopravni položaj žene preduslov za stvaranje slobodnijeg i normalnijeg društva za sve. Bilo da je u pitanju neka žena koja je smogla hrabrosti da nešto ispriča, ili da pomogne nekoj drugoj ženi, ili da samo osvesti nešto u sebi. Za mene je to dragocen rezultat. Na kraju, svaku epizodu podkasta, ali i svake priče koju pričam, uvek svedem na devojčice. One i jesu glavni cilj zbog kojeg sve ovo radim, a ono što mi daje nadu je sve veći broj onih koje su borbene, svoje, neposlušne i spremne da menjaju svet – zaključuje Iva Parađanin.
Tekst je izvorno objavljen u mjesečnom prilogu Novosti Nada - društvenom magazinu Srpskog demokratskog foruma
