Veran Matić, specijalni izaslanik predsjednika Srbije Aleksandra Vučića za nestale, bio je jedan od organizatora prošlotjednog skupa solidarnosti koji je istodobno održan u Beogradu i Zagrebu povodom donacije 50.000 eura Privredne komore Srbije stradalom stanovništvu Banije. Tim povodom osnivač Radija B92, čovjek koji je klečeći odao počast žrtvama na Ovčari i humanitarac koji je pokrenuo akciju prikupljanja pomoći Baniji dao je intervju za tjednik Nacional u kojem je objasnio kako je došlo do ove prekogranične suradnje između država koje i treće desetljeće nakon završetka rata i dalje imaju prilične probleme u međusobnim odnosima.
"Imam intenzivnu komunikaciju s Hidom Biščevićem otkad je došao u Beograd kao veleposlanik. Odmah poslije potresa razgovarali smo o akciji solidarnosti, potrebama itd. U međuvremenu je otkrio da postoji ista skulptura Simeona Roksandića, rođenog u Majskim Poljanama, u Zagrebu i Beogradu i predložio da zajedno nešto napravimo. Uspjeli smo u tri dana organizirati zajedničku akciju koja je imala izvanrednu medijsku pokrivenost i odjek u javnosti, i u Hrvatskoj i u Srbiji. To je jasan znak da postoji veliki prostor za pozitivne priče, međusobnu solidarnost i empatiju. Kada vizuru usmjerite u tom pravcu, uvijek ćete pronaći puno toga što nas povezuje. Naravno, u spirali mržnje pronaći će se još više onoga što nas loše povezuje. Moramo se opredijeliti za onu spiralu koja će najviše pomoći svima nama zajedno", kazao je Matić te - odgovarajući na novinarsko pitanje - rekao da kako mu je srpski ministar financija Siniša Mali kazao da je donacija od milijun eura, koju je Vučić obećao, uplaćena u proračun Republike Hrvatske.
Prepričavajući kako su mediji u Srbiji pratili potrese u Hrvatskoj, kazao je da prvi potres, kada je nastradao Zagreb, bio pomalo u sjeni pandemije i izvanrednog stanja.
"Kada se dogodio potres na Baniji, imali smo mnogo intenzivnije izvještavanje, neusporedivo angažiranije, uz više svjedočenja s terena, što uvijek izaziva val empatije i solidarnosti. I to ne samo zato što u toj regiji živi određen broj Srba. Ono što je nama bilo problem kada smo pokrenuli akciju solidarnosti bili su spojeni neradni dani novogodišnjih i božićnih praznika. Naime, sve do 12. siječnja nismo mogli uobičajeno komunicirati s proizvođačima kontejnera. Usprkos tome, i u takvim okolnostima uspjeli smo prikupiti sredstva i osigurati određeni broj kontejnera koji su već pristigli u Majske poljane i druga mjesta", istaknuo je Matić.
Podsjetio je da su građani Hrvatske 2014. godine kao spasitelji među prvima stigli u poplavljeni Obrenovac, ali i naglasio da je važno stvarati institucionalne veze poput zajedničkih spasilačkih snaga za brze intervencije u takvim situacijama. Imalo bi smisla imati zajedničko tijelo za urgentne situacije i obučene ljude na koje se može računati, kazao je.
Na pitanje da li je bilo diskriminacije prema srpskom stanovništvu u podjeli pomoći, Matić je odgovorio:
"Mi smo u stalnom kontaktu s predstavnicima i aktivistima Srpskog narodnog vijeća koji su od samog početka na terenu. Nastojali smo sve njihove ključne informacije distribuirati u Srbiji. Povjerenje je izuzetno važno. Nismo dobili ni jednu informaciju da je bilo diskriminacije, a vjerujem da bismo sigurno veoma brzo došli do takvih saznanja u slučaju da ih je zaista bilo."
Prema njegovim riječima, uvrede upućene Miloradu Pupovcu, predsjedniku SNV-a, koji je odmah nakon potresa posjetio Glinu, kao i uvredljive izjave sisačkog biskupa Vlade Košića o Srbima, nedopustivi su incidenti koji nisu zasjenili pozitivne reakcije.
"Bio je divan grafit na zidu Doma omladine u centru grada – crveno srce i pored njega ispisano 'Petrinja'. Onda su neki ekstremisti prekrižili srce za Petrinju, iscrtali četiri S i poruke 'Jasenovac', 'Bljesak', 'Oluja' i 'Vukovar'. Uznemire me neodgovorne izjave kakve je dao biskup Košić jer proizvode obeshrabrujući efekt kod onih koji su upravo u ovakvim prilikama načinili značajan korak unaprijed. Ekumenizam je izuzetno važan dio procesa pomirenja. I ja se snažno zalažem za dolazak pape Franje u Srbiju, kako bi se u domeni crkava relaksirali odnosi. Mitropolit Porfirije je veoma privržen ekumenizmu i pomirenju i siguran sam da bi se na tom planu moglo još više učiniti. Vrlo je važna uloga Milorada Pupovca, mir i snaga s kojima podnosi napade na sebe i organizacije koje predstavlja. Izuzetno sam ohrabren što je unutar SNV-a i u drugim organizacijama okupio tim izvanrednih ljudi. Novosti su jedan od najboljih tjednika u regiji i iskreno se nadam da će uspjeti izgraditi Srpski kulturni i privredni centar. To su ljudi kojima se Hrvatska treba ponositi jer su dali veliki doprinos procesima koji su doveli do članstva Hrvatske u Europskoj uniji. Pomažući svima na postradalom području, Pupovac i Boris Milošević na najbolji način potvrđuju svoj patriotizam i zato mislim da zaslužuju još veću podršku iz Srbije, Hrvatske i Europe“, rekao je Matić.
Govoreći o stanju na Baniji, kazao je da vjeruje da se već rade planovi za obnovu života, čega nema bez privrednog razvoja.
"Siguran sam da se mogu aktivirati neki ozbiljni fondovi. Znam da Boris o tome razmišlja. Prije nekoliko dana Milorad me je pitao bi li iz Srbije bilo zainteresiranih za sudjelovanje u aktiviranju nekih zamrlih poduzeća u Petrinji, Glini i okolici. Prije dva dana imali smo simboličan skup uz sudjelovanje Privredne komore Srbije koja je donirala 50.000 eura, a u Zagrebu su bili predstavnici HGK-a. Sutra će se u ovoj organizaciji okupiti tvrtke iz Srbije da razgovaraju o pomoći stradalom stanovništvu, što će ujedno biti i prilika da se govori i o mogućnostima investiranja i nekim novim projektima. To je velika tema za dvije države: u Srbiji je mnogo više investicija iz Hrvatske. Privrednici iz Srbije žalili su se da su u Hrvatskoj diskriminirani, zbog čega je neusporedivo manje investicija iz Srbije. Vjerujem da ima prostora, samo ga treba potaknuti. Svijetli primjer je MK grupa koja je pronašla modalitete rada i u Hrvatskoj i prva je tvrtka koja je donirala organizaciji Solidarna.hr pola milijuna kuna za pomoć stradalima u potresu", objasnio je.
U intervjuu Nacionalu Matić je objasnio kako je došlo do njegovog angažmana u Vladi Aleksandra Vučića.
"Moram podsjetiti da je to bio prijedlog Ivice Vrkića i mene. Da se kao prijatelji angažiramo kako bismo pomogli proces pronalaženja nestalih. S tim su se svojevremeno složili Aleksandar Vučić i Kolinda Grabar-Kitarović. I taj posao smo obavljali, a ja ga i dalje obavljam, bez ikakve naknade, nismo bili dio kabineta predsjednika i predsjednice. Iskreno, iz više razloga nisam zadovoljan učinjenim. Nažalost, Ivica je imao dosta opstrukcija u radu, a ubrzo se i razbolio, tako da se u takvim okolnostima maksimalno trudim svojim inicijativama prema predsjedniku Vučiću i Vladi Republike Hrvatske pokrenuti određene teme. Situaciju otežava i činjenica da Komisija za nestale u Srbiji i hrvatski Ured za zatočene i nestale za sada nisu uspjeli pronaći modalitet koji bi omogućio uspješniju suradnju", rekao je Matić.
Više pročitajte u novom broju Nacionala.
