U okviru programa razmjene između Hrvatskog društva pisaca i Srpskog književnog društva 19. novembra je u Središnjoj biblioteci Prosvjete u Zagrebu održana književna matineja sa piscima iz Srbije: pjesnikom, urednikom i scenaristom Nenadom Miloševićem, teoretičarkom književnosti, istraživačicom i prevoditeljicom Tijanom Matijević, te prozaistom i pjesnikom Bojanom Babićem s kojima je razgovarao pisac i novinar Dinko Kreho.

- Program smo ponovo pokrenuli nakon 2020. kada je bio obustavljen zbog koronavirusa. HDP ima slične projekte s raznim zemljama partnerima, ali nije isto kad govorimo o Srbiji ili BiH u odnosu prema Poljskoj ili Njemačkoj. Do izražaja dolazi povijesni kontekst: zajednička prošlost i sadašnjost - rekao nam je Kreho, navodeći kao pozitivan primjer štand Superknjižare i SNV-a na Interliberu koji je izazvao veliki interes posjetilaca za srpske izdavače.

- Taj je štand bio jedna od najsvjetlijih točaka na sajmu. Pozitivno je što Superknjižara radi i u redovnoj ponudi, jer se tamo mogu pronaći knjige izdavača iz Srbije, a njen pandan među knjižnicama je ova Prosvjetina. Čak i generacije koje su rođene nakon 1990. ili u novom mileniju imaju potrebu vidjeti i čuti što se piše na jeziku koji savršeno razumiju s obje strane. U tom smislu mislim da je to mala zakrpa na velikoj šteti koja je načinjena od 1980-ih - rekao je Kreho.

- Kao da je prošlo hiljadu godina od pandemije. Jako je lepo da obnovimo i razvijamo odnose sa HDP-om i nadam se da će se ta saradnja razvijati - rekao nam je Milošević, koji je i predsjednik Upravnog odbora Srpskog književnog društva.

- Pišemo na istom jeziku, hrvatsko-srpskom ili srpsko-hrvatskom. To je dobra okolnost zato što se možemo takmičiti na prostoru na kome zajedno ima mnogo više pisaca nego samo u Hrvatskoj ili Srbiji. Svi pišemo istim jezikom i tu činjenicu treba maksimalno iskoristiti. Zato smatram da su ove razmene jedan od načina da se saradnja institucionalizuje i razvije na korist čitaoca i ljubitelja književnosti na ovim prostorima - naglasio je Milošević.

Po Babićevim riječima, hrvatski i srpski pisci imaju brojne veze jer su naslonjeni na zajedničku književnost, posebno jer kulture zemalja bivše Jugoslavije mogu dati dah EU, naglasio je uz ocjenu da se i po tim državama mnogi književni časopisi raspadaju, ali ostavljaju trag za umetnike novih generacija.

- Razmena ne bi trebala biti događaj, treba pričati o izostanku saradnje - naglasila je Tijana Matijević.

Milošević je naglasio da Jugoslaviju ne treba idealizirati, ali da je bio zadivljen kada je na snimci vidio da je u Zagrebu prilikom oslobođenja u prvom redu bio Vladimir Nazor. Divno je kad pesnik donosi slobodu, zaključio je.