Boginje
Majmunske boginje stigle su nadomak Hrvatske. Najnoviji hit među zaraznim bolestima u Sloveniju je donio muškarac koji je boravio na Kanarskim otocima. Simptome je, kako javljaju dnevne novine, osjetio po povratku u Sloveniju. Nije, kako dalje čitamo, hospitaliziran, u dobrom je stanju, zdravstvene vlasti tragaju za njegovim kontaktima kako bi prevenirale širenje zaraze. Jutarnji list piše da broj prijavljenih slučajeva majmunskih boginja ubrzano raste i da upravo traje najveća poznata epidemija izvan središnje i zapadne Afrike gdje je virus endemičan. Širom Evrope, Amerike, Australije, Bliskog istoka i sjeverne Afrike prijavljena su 262 što sumnjiva, što potvrđena slučaja. Najpogođenija evropska država s 57 zaraženih trenutno je Velika Britanija.
Dobrodošlica
A kako se Republika Hrvatska priprema za svečani doček majmunskih boginja? Ludo i nezaboravno: ravnatelj Kliničkog bolničkog centra Zagreb Ante Ćorušić dva puta je pijan koristio oružje – jednom, 2009. godine, da bi pred sinovima i ženom prijetio samoubojstvom, drugi put, nekoliko godina kasnije, kad je pucao po Šestinama, pa su ga prijavili iz neke ambasade koja tamo ima sjedište. Oba puta prevezen je u Vrapče. Istodobno, novo vodstvo zagrebačke Kliničke bolnice Sveti Duh utvrdilo je da im nedostaju lijekovi u vrijednosti od dva milijuna kuna. Sitnica. Ministar zdravstva Vili Beroš najavio je slanje farmaceutske inspekcije kako bi se utvrdile sve činjenice. Beroš je dodao i da se ovaj slučaj "ne smije i ne može ignorirati". Još nedavno, on i Ćorušić sudjelovali su u javnom zagorčavanju života trudnoj ženi kojoj nije dopušteno da u Hrvatskoj prekine trudnoću premda je nosila plod s agresivnim tumorom na mozgu. A sve su ovo afere hrvatskog zdravstva iz nekoliko zadnjih tjedana. Ranije više i ne pamtimo. Uglavnom, kad god stigle, majmunske boginje očekujemo standardno spremni.
Karton
U međuvremenu, USKOK je podigao optužnicu zbog kreativnog pokušaja prevare zabilježenog na jugu. Točnije, na Braču gdje su, prema USKOK-ovim tvrdnjama, nadležni godinama legalizirali nepostojeće objekte, tj. kuće od kartona i knaufa te tako povećavali vrijednost zemljišta za skoro 15 milijuna kuna. Prema optužnici, Snežana Bralić, službenica Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje Splitsko-dalmatinske županije i k tome voditeljica supetarskog pododsjeka, s pomagačima je, a na zahtjev poduzetnika po imenu Tonći Kelam, legalizirala njegove nepostojeće zgrade i tako mu povećavala vrijednost zemljišta. Bralić i suradnici su – ponavljamo, prema USKOK-ovim tvrdnjama – u barem pet navrata u geodetskim i arhitektonskim snimkama ucrtali nepostojeće objekte na Kelamovim nekretninama na kojima su, zapravo, bile samo makete od knaufa i kartona, a postavljane su kako bi se "stvorio privid postojanja nezavršenih zgrada". Uglavnom, kreativna Bralić i suradnici odgovarat će za zloupotrebu položaja i ovlasti te krivotvorenje službene ili poslovne isprave. Cijeneći poslovičnu brzinu pravosuđa, pravomoćnost će se dogoditi u času kad se ne budemo sjećali ni knaufa, ni kartona, ni optužnice.
Kolona
Srbiju će koštati optužnice protiv hrvatskih pilota, poručio je Zoran Milanović, predsjednik i trenutno najglasniji hrvatski desničar. Tim je riječima reagirao na informaciju da je srpsko Tužiteljstvo za ratne zločine optužilo Vladimira Mikca, Zdenka Radulja, Željka Jelenića i Danijela Borovića za zračni napad na izbjegličku kolonu srpskih civila kod Bosanskog Petrovca 7. i 8. kolovoza 1995. godine. Od optuženih zasad se oglasio Borović, rezolutno tvrdi da granicu s BiH nije prešao od 4. veljače 1992. godine. "Ove optužnice su se dogodile usprkos našim višegodišnjim nastojanjima da ih uvjerimo da se ne igraju s vatrom i da će ih to koštati. Ne mogu biti pristojniji, nadam se da me slušaju. Maknite se od toga, ljudi, u protivnom neka ih ne iznenađuju reakcije desničarskih zastupnika u Saboru", govorio je Milanović. Javio se i Tomo Medved, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja, s porukom da će optužnica biti odbačena stigne li u Hrvatsku. Gdje je i kada bombardirana izbjeglička kolona te tko je u tome sudjelovao, očito ne interesira nikog u vrhu hrvatske politike. Odnosno, pretpostavimo li da je srpsko pravosuđe politički instrumentalizirano, bez mnogo sumnje možemo zaključiti da ni hrvatsko nije uzor neovisnosti. Da jest, zar bi predsjednik i istaknuti član Vlade slali tako rezolutne poruke o zaštiti optuženika?
Šamar
A portal Telegram otkriva da je Evropski sud za ljudska prava kaznio Hrvatsku jer je povrijedila pravo na obiteljski život ocu i njegovoj djeci. Prema hrvatskim sudovima, djeca su morala živjeti s majkom koja ih je emocionalno zlostavljala i branila konak s ocem i zbog toga im država sada mora platiti oko 94 tisuće kuna odštete i sudskih troškova. Sudovi zaslužni za ovu blamažu su: zagrebački Općinski građanski i Županijski sud, ali i Ustavni sud koji je tužbu oca i djece odbio većinom glasova s već uobičajenim izdvojenim mišljenjima Lovorke Kušan, Andreja Abramovića i Gorana Selanca. S obzirom na to da je Ustavni sud sastavljen koalicijskim dogovorima HDZ-a i SDP-a, tim strankama idu najveće zasluge za ovaj pravosudni šamar.
Matej
Tužnim epilogom okončana je drama obitelji Periš. Potragu za mladim Splićaninom Matejem koji je s društvom otputovao u Beograd na doček 2022. godine, pa u noći s 30. na 31. prosinca nestao, pratila je, valjda, cijela regija. Kraj je bio koliko neželjen toliko i očekivan, Matejevo tijelo pronađeno je u rijeci. Nakon ispraćaja iz Beogradu pokopan je u Splitu u krugu obitelji.
