Nakon diplome iz srpskog jezika i književnosti koju je stekla u Beogradu, Biljana Žikić zaputila se 2002. u Ljubljanu. U Sloveniju je došla s namjerom da ostane dvije godine i magistrira, a kako joj se u međuvremenu otvorila mogućnost za doktorske studije, na kraju je tu i ostala. Danas kaže da joj je na početku života u novoj sredini najteže padalo to što se nije mogla nastaviti baviti radijskim novinarstvom, koje joj je u Srbiji priraslo srcu.

- Ovde nije bilo moguće da pred mikrofonom govorite jezikom koji nije slovenački. Zapravo, i danas postoji zakon koji to ne dozvoljava, odnosno sve mora biti prevedeno. Tada sam sasvim slučajno, vozeći se u autu, čula bosanski na radiju. Pitala sam se kako je to uopšte moguće i da li je to slovenačka stanica - prisjeća se za Novosti Biljana Žikić.

Uskoro je shvatila da je riječ o Radio Študentu, najstarijem neovisnom studentskom mediju u Europi, koji je u 53 godine svoga djelovanja prigrlio različite društvene skupine i pružio im prostor da se slobodno izraze. U tom momentu na programu je bila emisija "Podalpski selam" Admira Baltića, danas poznatog stand-up komičara. Biljana kaže da je to za nju bilo pravo malo otkriće, a kako je u međuvremenu počela raditi u Kulturnom centru "Danilo Kiš", koji je 2009. osnovala grupa slovenskih intelektualaca srpskog porijekla, uskoro je postala gošća Baltićeve emisije. On ju je ohrabrio da pokrene vlastiti projekt.

- Kontaktirali smo vodstvo Radio Študenta i uradili pilot-emisiju sa tadašnjim glavnim urednikom radija, Bojanom Anđelkovićem. Njemu se sve to dopalo, a prošli smo i ozbiljne pripreme, vežbe govora pred mikrofonom i radijske produkcije. Tako je 12. maja 2012. krenula "Kontrola leta", jedina emisija na srpskom jeziku u Sloveniji - govori nam Biljana.

Manjinska pozicija može biti vrlo produktivna i kreativna, u smislu da pruža autsajderski pogled na društvo, pogled sa margine koji otvara prostor slobode i kritičkog promišljanja. Te prednosti smo bili svesni i nismo je se želeli odreći – kaže Biljana Žikić

U proteklih deset godina ekipa okupljena oko "Kontrole leta" i "Danila Kiša" proizvela je 220 emisija. Žikić se u razgovoru za Novosti prisjeća prve, emitirane pod naslovom "Srpski mitovi, mitovi o Srbima i demitizacije", u kojoj je gostovao politički antropolog i etnolog Ivan Čolović.

- Taj naslov je najbolje odredio smer emisije, a to je pokušaj da se razumeju i otklone predrasude i stereotipi, nacionalistički, tradicionalistički, patrijarhalni, zavičajni i slični mitovi koji su naročito svojstveni tzv. rasejanju. Naime, želeli smo da se o dijaspori progovori na drugačiji način i nešto manje "rasejano", kako smo se malo šalili - ističe naša sugovornica.

Biljana i njeni suradnici već su u samom startu shvatili kako žele da "Kontrola" izađe iz tradicionalnog poimanja manjinske medijske produkcije. Prije svega su, kaže, željeli pružiti prostor kritičkim intelektualcima i alternativnim, mlađim muzičarima s prostora Srbije, Slovenije i ostalih zemalja bivše Jugoslavije.

- Htela sam da izbegnemo novi talas i stari rock'n'roll i da to bude nešto sasvim novo. Tek tada sam počela da shvatam koliko dobre muzike nastaje na našim prostorima, a da se toliko malo zna za nju. U prvoj emisiji smo razgovarali i sa MC Milovanom iz benda Zemlja gruva, koji je ovih dana jako popularan jer je producent evrovizijskog hita "In corpore sano", a Zemlja gruva je i bend Ane Đurić Konstrakte, sada planetarno poznate muzičarke, koju smo na početku često puštali u emisiji. Tada su ih nazivali pionirima nove srpske pop-scene - veli Biljana.

U startu se ispostavilo da je suradnja manjinske nevladine organizacije i alternativne radio-stanice dobitna kombinacija. To su dokazale i prve reakcije slušatelja.

- Ljudi su mi pisali, prilazili na javnim dešavanjima i čestitali. Stvarno sam bila iznenađena jer sam razmišljala za koga tačno pravimo emisiju. Svakako su to redovni slušaoci Radio Študenta, među kojima je očito i puno doseljenika kao što sam ja, ili su pripadnici manjina koji dolaze iz porodica u kojima se govori srpski jezik ili su pak oni koji vole da čuju šta se dešava na postjugoslovenskom prostoru - govori Biljana Žikić, koja je danas na čelu KC-a "Danilo Kiš".

Trifunović i Puljarević studiraju na ljubljanskom Filozofskom fakultetu

No bilo je i kritika, dobro poznatih i našoj redakciji. Neki su autorima "Kontrole" zamjerali što nisu dovoljno patriotski nastrojeni i govorili da bi trebali više hvaliti matičnu državu Srbiju. Kao, uostalom, i Sloveniju koja ih je, eto, ugostila pa bi joj trebali biti zahvalni.

- Ali mi smo ipak izabrali neki drugi smer. Manjinska pozicija može biti vrlo produktivna i kreativna, u smislu da pruža autsajderski pogled na društvo, pogled sa margine koji otvara prostor slobode i kritičkog promišljanja. To je neki prostor između, prostor nepripadanja. Te prednosti smo bili svesni od početka i nismo je se želeli odreći - objašnjava naša sugovornica.

"Kontrola leta" izrasla je u emisiju kolažnog tipa, s intervjuom kao centralnim dijelom. Česta gošća im je profesorica Svetlana Slapšak, koja je i jedna od osnivačica KC-a "Danilo Kiš", a njihovim eterom proteklih deset godina prodefilirali su i Borka Pavićević, Mirko Đorđević, Dušan Jovanović, Predrag Lucić, Boris Dežulović, Predrag Koraksić Koraks, Dušan Petričić, Darko Suvin, Dubravka Ugrešić, Ferida Duraković i mnogi drugi. "Kontrola" se emitira svake druge subote točno u podne, a nezaobilazni dio sadržaja su feminističke teme, civilni aktivizam, kritički komentari i kulturna produkcija zemalja regije.

- Pošto živimo u Sloveniji, delimo i sve probleme i dobrobiti slovenačkog društva. Zbog toga reagujemo i na sve što se ovde dešava. Npr. fokusirali smo se na probleme autokratskog režima Janeza Janše i pokrivali smo proteste, zatim migracije, migrante i izbeglice sa Bliskog istoka, pandemiju korona virusa, rat u Ukrajini. Pratimo i sve aktuelnosti u Srbiji. Svakako, odbijamo biti zatvoreni unutar vlastite zajednice. Ali istovremeno obrađujemo i teme koje su važne za srpsku zajednicu, npr. servisne informacije o glasanju na izborima, razna pitanja vezana za dokumenta, konkurse... Inače, vaše Novosti su nam glavna inspiracija i ideal kako bi trebalo da izgleda manjinski medij. To je pravac u kojem bismo voleli da idemo - kaže nam Žikić, uz koju od samih početaka na emisiji rade dvije žene.

Prema nekim istraživanjima, u Sloveniji danas živi oko 200.000 pripadnika naroda s prostora bivše Jugoslavije, ali slovenska država te manjine ne priznaje. Status manjinskih naroda imaju jedino Mađari, Talijani i Romi

Montažerka i muzička urednica Jelena Dobrosavljević najzaslužnija je za zvučni identitet "Kontrole", a producentica Irena Vujčić Pavlović, koja je radili i kao novinarka, danas brine o projektima i financijama. Trenutni stalni suradnici su Aleksandar Trifunović i Sašo Puljarević, studenti ljubljanskog Filozofskog fakulteta. A oni bivši pridružili su im se na 10. rođendanu koji su nedavno, u Autonomnom kulturnom centru "Metelkova mesto", proslavili uz tribinu o manjinama i medijima u Sloveniji.

- Došli smo do zaključka da je Radio Študent utočište za sve nas koji smo u slovenskoj javnosti inače podzastupljeni ili smo pak prezentirani vrlo stereotipno. Shvatili smo da je taj medij, kao što je, uostalom, bio i Autonomni centar "Rog" koji su srušili, toliko inkluzivan. Zaista ne znam gde bismo svi mi manjinci, marginalci i migranti da nema Radio Študenta i zato sa zebnjom pratimo pritiske koje osnivač radija, Studentska organizacija Univerziteta u Ljubljani (ŠOU), sprovodi nad radijem iz godine u godinu, smanjujući sredstva i neispunjavajući druge obaveze osnivača, uz stalne pokušaje da se slobodan i autonomni prostor radija uništi, da se komercijalizuje i politički neutralizuje. Za sada je zajednica Radio Študenta jača od svih pritisaka i odoleva - priča Biljana.

U boljoj poziciji, domeće ona, nisu ni manjine s postjugoslavenskog područja. Iako je Deklaracijom o položaju narodnih zajednica pripadnika naroda bivše SFRJ iz 2011. ustanovljeno da je "odgovornost države i njenog matičnog naroda da pomaže u stvaranju uvjeta za očuvanje i razvoj identiteta svakog naroda", Slovenija im ne omogućava formiranje profesionalnih manjinskih medija i redakcija jer taj dokument nije obvezujući. Naime, slovenska država, kako tada tako i danas, ne priznaje manjine porijeklom iz bivše Jugoslavije. Status manjinskih naroda imaju jedino Mađari, Talijani i Romi, odnosno autohtone zajednice koje su bile priznate i prije 1990-ih.

Biljana Žikić (Foto: Olga Grigoryants)

- Prema podacima istraživača koji se bave ovom temom, kao što je Vera Kržišnik-Bukić, u Sloveniji danas živi oko 200.000 pripadnika naroda sa prostora bivše Jugoslavije, tj. deset posto ukupnog stanovništva, ali to zakonom nije uređeno. Sa druge strane, tih 200.000 ljudi ima potrebe i za svojim medijima, školama, kulturnom autonomijom, ali država ne izdvaja nikakva sredstva u tu svrhu. Jedini konkurs namenjen između ostalog i manjinama iz bivše SFRJ, koji se redovno objavljuje na godišnjem nivou, ograničen je isključivo na amatersko delovanje. Raspisuje ga Javni sklad za kulturne delatnosti Republike Slovenije i na njemu možemo dobiti tek 300 do maksimalno 3000 evra - objašnjava Biljana Žikić i dodaje da zato emisiju svake godine prijavljuju na natječaje ministarstva kulture Slovenije i Srbije.

Ističe da se situacija ne mijenja pošto nijedan sastav parlamenta dosad nije pokazao interes za rješavanje tog problema. No s vremena na vrijeme postoje pokušaji da se i to pitanje stavi na dnevni red.

- Recimo, Levica je pokušala inicirati donošenje novog zakona, ali situacije je teška. Naprosto nema političke volje. Uostalom, i više od polovine izbrisanih još čeka da im Slovenija vrati status i osnovna prava koja im je oduzela pre 30 godina, kada je izbrisala više od 25.000 ljudi iz registra stalnih stanovnika, nezakonito i bez ikakve pravne osnove. Nas još uvek posmatraju kao neke druge, kao nevidljive - kaže.

Međutim, ne predaju se i vrijedno planiraju nove projekte. U kontekstu "Kontrole leta", to znači rad na pomlađivanju i širenju ekipe.

- Sada imamo mladu i talentovanu novinarku Teodoru Cvetković koja je tu došla na studij novinarstva. Jako mi je drago što je dobila priliku koju npr. ja ni ranije generacije nismo imali. Trudimo se da osiguramo siguran prostor za mlade koji mogu da stiču iskustvo na svom maternjem jeziku i istovremeno uče slovenački. To je prostor i za one iz porodica u kojima se govori srpski, da imaju mogućnost da ga vežbaju, usavršavaju i javno govore ako to žele. Ali sve na kraju zavisi od finansija, jer bi kraj podrške jednog i drugog ministarstva značio i kraj naše emisije - zaključuje Biljana Žikić.