Radio Student medijska je platforma koja već gotovo 30 godina predstavlja pogodan prostor za teme, inicijative, udruge i pojedince koji se bave alternativnom i društvenim aktivizmom, a koji inače teško dospijevaju u mainstream medije. Radio Student, koji djeluje pri Fakultetu političkih znanosti, pritom je u top deset najslušanijih radijskih postaja u Zagrebu. Stoga ne čudi kako je emisija "Širenje područja borbe", pokrenuta 2010., našla svoje utočište upravo na njegovim frekvencijama. Svojim gerilskim pristupom obradi relevantnih tema današnjice, taj mediji održao se kao jedan od rijetkih old school radija. Svoju vidljivost temelje na kvalitetnom programu kojem cilj nije populizam i marketinški doseg, već izazivanje reakcija u društvu i poticanje na promišljanje o aktualnim problemima.
"Širenje područja borbe" nije samo platforma, nego siguran prostor s izuzetnom dozom ravnopravnosti, inkluzivnosti i težnji ka demokratičnom društvu u kojem se poštuju ljudska prava, slobode i demokratske vrijednosti, govore o jednoj od najdugovječnijih emisija Radio studenta njena bivša i sadašnja urednica Svjetlana Knežević i Sara Panjkota.
Htjele smo nešto borbeno, nešto uključujuće, nešto motivirajuće. Krenule smo u eter s imenom "Radioactivity", ali smo se ubrzo preimenovale u "Širenje područja borbe", govori Svjetlana Knežević
"Širenje područja borbe" emisija je nastala kao rezultat dugogodišnje želje Lovorke Šošić i Svjetlane Knežević da pokrenu emisiju o aktivizmu kako bi motivirale prije svega studente i studentice, mlađu populaciju, a onda i ostale na aktivno sudjelovanje u društvu, propitivanje i kritiziranje političkih aktualnosti. Kako kaže Svjetlana, to je bilo vrijeme netom nakon studentskih blokada i prosvjeda u Varšavskoj, gdje su, nošene tom energijom, kao mlade studentice novinarstva, htjele taj vajb prenijeti i u radijski eter, a zatim i u živote ljudi.
- Osjećala se promjena u zraku i kao 20-godišnje studentice koje su bile aktivne u svojoj zajednici, željele smo konkretizirati tu intenciju. Htjele smo emisiju kakva do sada nije postojala ni u mainstreamu, ni u neprofitnim medijima, a koja bi otvarala prostor za glasove koji su nedovoljno čujni i perspektive koje ne dominiraju javnim diskursom. Krenule smo smišljati što bismo i kako bismo, kako stvoriti i otvoriti medijski prostor za civilno društvo, aktivistkinje, istraživačice društvenih i političkih fenomena – govori Svjetlana Knežević.
Dodaje da neće lagati ako kaže da je sve to trajalo nekoliko mjeseci i da je trebalo nekoliko sastanaka s urednikom Radio Studenta Ivanom Vlašićem da pokušaju smisliti koncept, ime emisije i tko će im biti gošće.
Lovorka Šošić je već od ranije volontirala na Radio Studentu i vodila emisiju posvećenu okolišu "A gdje su kitovi?", pa su uskoro domislile koncept, kao i planove kakve događaje bi obilazile, na kojim mjestima hvatale izjave i koga intervjuirale. Međutim, problem im je bio i kako osmisliti ime emisije. Zapravo, zbog toga što se nikako nisu mogle odlučiti kako bi se zvale cijeli proces se jako otegao.
- Htjele smo nešto borbeno, nešto uključujuće, nešto motivirajuće. Krenule smo u eter s imenom "Radioactivity", ali smo se ubrzo preimenovale u "Širenje područja borbe". Emisija je krenula u proljeće 2010. godine, a prva postava uz Lovorku i mene je bila naša kolegica s faksa Nataša Stepčić, dok nam je realizator bio Matej Radnić. Ubrzo nam se pridružila i Maruška Mileta, koja je uz mene, čini mi se, "skupila" najviše staža na "ŠPB-u", kako smo skraćeno zvale emisiju – govori Svjetlana Knežević.
Svjetlana Knežević
Tijekom godina, postave "Širenja područja borbe" dosta su se mijenjale, jako je mnogo ljudi radilo i surađivalo s njima na emisiji. Tako su, na primjer, Lovorka i Nataša nakon otprilike godinu dana rada na emisiji krenule u neke druge pobjede, a Svjetlani i Maruški su se kroz godine pridruživale ostale sjajne žene u ulozi voditeljica i urednica emisije: Iva Zelić, Nina Šarčević, Sara Jerman, Andreja Pančur, Josipa Knez, kao i tehničari bez kojih emisija ne bi bila moguća: Mislav Miličević, Dražen Matiček, Hrvoje Magić i Azra Ayyash.
Emisija svoj koncept u principu nije mijenjala. Uvijek su započinjale vijestima koje tematiziraju ljudska prava i slobode, demokraciju, ekologiju, aktivizam. Vijesti bi "začinile" anketom na neku aktualnu temu, tako što bi puštale unaprijed snimljene i pripremljene izjave sugovornika i sugovornica, kako se to i inače radi u radijskom novinarstvu. Srce emisije je bio intervju ili intervjui oko neke centralne teme emisije, za koju su se trudile da bude aktualna i zanimljiva, a zatim bi slijedila rubrika "Aktiviraj se!" kojom su pozivale slušateljstvo da se uključi u rad raznih civilnih organizacija, makar u svojstvu volontera. Prije i nakon emisije družile bi se na petom katu zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti, odakle se zbog obnove fakulteta Radio Student preselio u podrum zgrade.
Svjetlana je kontinuirano i intenzivno radila na "Širenju područja borbe" do negdje sredine 2016. godine, kada je zbog drugih životnih i poslovnih obaveza morala napustiti volontiranje na Radio Studentu. Volontiranje tijekom studiranja, interesi koje je tada razvijala i njegovala, ljudi s kojima se družila, po njenim riječima itekako su utjecali na njen profesionalni put i razvoj, pa i na onaj privatni.
Sara Panjkota, studentica diplomskog studija novinarstva i članica feminističkog kolektiva fAKTIV, krenula je s aktivizmom preko Kluba studenata Fakulteta političkih znanosti
Sara Panjkota, studentica diplomskog studija novinarstva i članica feminističkog kolektiva fAKTIV, krenula je s aktivizmom preko Kluba studenata Fakulteta političkih znanosti, a trenutno je urednica navedene emisije. Njene suradnice su Sara Sorić, Tereza Kelan, Ana Paulina Milardović i Mia Karabegović. Kao i u prethodnim uređivačkim politikama Radio Studenta, nastavile su uređivati teme koje prema njihovom mišljenju nisu dovoljno zastupljene u medijskom prostoru. Primjerice, jedna od takvih je aktualni sukob u Palestini, dok je izložba o trešnjevačkim sportašicama primjer lokalno relevantne teme kakvima se emisija recentno bavila. Ton i teme kojima se emisija bavi propraćeni su adekvatnom glazbom, poput palestinske kantautorice koja se puštala u pozadini za vrijeme diskusije o izraelsko-palestinskom sukobu.
Kako su medijske platforme sklone intenzivnim promjenama i prilagođavanju auditorijumu, tako su Sara Panjkota i njene suradnice odlučile uvesti novitete u radijsku emisiju. Stoga se svaki petak na radijskoj frekvenciji 100,5 u sklopu rubrike "Leksikon" mogu čuti najaktualniji pojmovi koji se rijetko spominju u javnom prostoru. Pored navedenog, smatra kako su društvene mreže poput Instagrama najlakše za interakciju s publikom, ali radijske forme prema njenima riječima ostavljaju veći utisak kod ciljane grupe.
Koliko je važno da se o ovakvim temama govori u javnom prostoru, ali i o izbjegavanju ili zaobilaženju istih, govori Nikola Ostojčić iz Srpskog kulturnog društva "Prosvjeta".
- U moru senzacionalizma i površnih izvještavanja, neosporno je kako se emisija "Širenje područja borbe" ističe detaljnijom problematizacijom i promišljanjem društveno relevantnih tema. Pored gorućih pitanja u zajednici, prisutan je i manjinski aktivizam, koji, nažalost, nemamo priliku čuti izvan manjinskih medija – kaže Ostojčić.
Stara postava emisije
Medijskom nepraštanju lapsusa svjedoče Svjetlana i Sara, koje se prisjećaju anegdota sa snimanja emisije, gdje Sara pamti promašenu glazbenu podlogu koja je na kraju izazvala sveopće oduševljenje svih prisutnih. Kao nešto komičniju scenu Svjetlana izdvaja gostovanje tadašnjeg gradonačelnika Zagreba Milana Bandića. Nakon niza informativnih pitanja o gradskim investicijama, izgradnji garaže u Varšavskoj ulici i tome slično, novinarke su uspjele isprovocirati Bandića koji je zaprijetio napuštanjem studija. Unatoč prijetnjama, novinarke su ostale dosljedne novinarskim principima, nakon čega ih je i sam Bandić pohvalio.
Svjetlana Knežević danas je koordinatorica komunikacija u Gongu, za koji je prvi put volontirala 2007. godine, kada je tek došla u Zagreb na školovanje. Spomenuta Lovorka Šošić danas je pak zadužena za odnose s javnošću u Centru za mirovne studije, Maruška Mileta je voditeljica komunikacija Zelene akcije, dok je Iva Zelić urednica portala Libela. Gledajući po tome, Libelu, "Širenje područja borbe", kao i druge spomenute inicijative, čine žene koje su danas maratonke, koje su preživjele smjene generacija, izglađivanje neprofitnih medija, razne životne, društvene i političke neprilike.
One neumorno nastavljaju okupljati i odgajati hrabre i odvažne žene koje nose borbu dalje, koje teže neprestanom promišljanju, zagovaranju i osvještavanju. Mjesta koja održavaju nisu samo platforme i akcije, nego siguran prostor s izuzetnom dozom ravnopravnosti, inkluzivnosti i težnji ka demokratičnom društvu u kojem se poštuju ljudska prava, slobode i demokratske vrijednosti. Neophodne varijable u jednadžbi za popravljanje društva su, kako mediji i obrazovne institucije, tako i cijeli sustav koji će biti fokusiran na javni interes, za opće dobro.
Ništa ne ide bez neprekidne edukacije, informiranja, osvještavanja i umrežavanja. To se može graditi kroz civilno društvo i udruge, ali važno je raditi i kroz neformalne inicijative i kolektive, gerilski. Važno je glasno govoriti i ukazivati na nepravde, važno je braniti izboreno, važno je tražiti da društvo ide korak naprijed, inzistirati na unaprjeđenju postojećeg stanja. Dok Svjetlana smatra kako je važno raditi propitivanje kao individua, držati se vrijednosti i načela u koja vjerujemo i za koja se zalažemo, ali da je isto tako važno graditi i kolektive, mjesta otpora, prostore iz kojih same možemo kreirati promjenu, Sara zaključuje kako, iako okružena aktivistima, mladi ipak nisu dovoljno aktivni i motivirani da se vide kao pokretači promjena u zajednici. Možda ih baš "Širenje područja borbe" pokrene na akciju.
Tekst je izvorno objavljen u prilogu Novosti Nada - društvenom magazinu Srpskog demokratskog foruma.
