FILANTROPIJA; altruistička praksa pomoći i darivanja, najčešće financijskog tipa, nominalno vođena humanim načelima, čovjekoljubljem, brigom za opće dobro i unapređenjem kvalitete života u područjima od vitalnog društvenog značaja, zdravstvu, obrazovanju, znanstvenim istraživanjima, socijali… Takve prakse provode dobrostojeći pojedinci, mecene-filantropi ili institucije – fondacije, zaklade i zadužbine – pokrenute u te svrhe.
Filantropiju, u modernom smislu te riječi, povezujemo s Velikom Britanijom 18. i SAD-om 19. stoljeća, nakon što se dotadašnjim crkvenim karitativno-humanitarnim akcijama, donacijama pridružuju pojedini kapitalistički industrijalci. Danas se filantropija čini življom no ikad ranije, u obrnuto proporcionalnom je srazu s naraslim disbalansom u omjeru bogatih i siromašnih koji je trenutno takav da šačica od nekoliko desetaka najimućnijih ljudi na planeti ima izobilje ekvivalentno kumulativnom posjedu siromašnije polovice svjetske populacije.
I profil filantropa s vremenom se mijenjao, postajao sve raznolikiji, pa se sada proteže od popularnih glazbenih ikona poput Bona Voxa i Jona Bon Jovija, do klasičnih poslovnih investitora kakvi su Bill Gates ili Warren Buffett. Ove će posljednje Slavoj Žižek nazvati ‘liberalnim komunistima’, aludirajući time na apsurdnu situaciju u kojoj prebogati kapitalisti, filantropskim financiranjem humanitarnih i neprofitnih aktivnosti, paradoksalno postaju još imućniji. ‘Trik’ je, naravno, u poreznim politikama. Zakonska je legislativa često takva da ovakvim ulaganjima ti uglađeni maheri ostvaruju značajna porezna rasterećenja, čime se suvremena filantropija pokazuje lukrativnom poslovnom praksom, a filantropima istovremeno, da cijela priča poprimi tragikomične razmjere, raste ugled kao društveno odgovornim, humanim i empatičnim ljudima. Štoviše, ovim se urušava i model tzv. socijalne države jer se odgovornost za ključna društvena pitanja prebacuje s planske politike na privatne fondacije i nevladine udruge.
Mi ćemo se u tranziciji također upoznati s nekim vidovima filantropije. Jedan od poznatijih primjera svakako je George Soros, osnivač fondacije Open Society Institute, putem koje je taj burzovni špekulant investirao milijune dolara u aktivnosti uvođenja, jačanja i promoviranja demokracije, civilnog društva, ljudskih i građanskih prava… u bivše socijalističke države srednje i istočne Europe, kao i u tzv. zemlje Kavkaza, nakon pada Berlinskog zida. Bila je to klasična ideološka gesta podvođenja kapitalističkih ekonomskih odnosa, vrijednosti i interesa ispod naizgled dopadljivog plašta liberalne demokracije.
