Solidarna – zaklada za ljudska prava i solidarnost, Hrvatsko novinarsko društvo i zaklada Catalyst Balkans organizirali su u četvrtak okrugli stol na kojem je predstavljen godišnji izvještaj pod nazivom ‘Hrvatska daruje 2018’.
Podaci objavljeni u šestom izvještaju zaklade Catalyst, koji prikazuje stanje u filantropiji i kulturi solidarnosti u Hrvatskoj za prethodnu godinu, ohrabrujući su: samo putem privatnih inicijativa za doniranje u dobrotvorne svrhe lani je prikupljeno gotovo devet miliona eura, a pojedinačnih donacija bilo je ukupno 2623.
Marina Škrabalo iz zaklade Solidarna, koja je moderirala razgovor, konstatirala je da se etablira novi val filantropije te da se može reći da živimo u dobrim vremenima u kojima se kultura solidarnosti razvija kako među građanima, tako i u civilnom društvu, a isto tako i u poslovnom sektoru.
Navedena suma donacija nije konačna, istaknuli su prisutni analitičari, jer su podaci o doniranju prikupljeni iz tiskanih i internetskih medija koji ne izvještavaju o svim akcijama prikupljanja sredstava.
- Ova suma je minimalna, verujemo da je ta cifra u stvarnosti mnogo veća i mi se trudimo da dođemo do svakog donatora kao i do primaoca donacije. Postoji puno donatora koji žele ostati anonimni, a ono što je sasvim van našeg radara jesu crkvene donacije - kazala je Zorana Brozović, analitičarka zaklade Catalyst Balkans.
Prošlu godinu obilježio je porast broja donacija korporativnog sektora i onih iz individualnih izvora, a došlo je i do značajnog pada aktivnosti građana. Također su organizirane masovne donacije putem kojih su sredstva uplaćivali pojedinci, privatne zaklade i miješani donatori. Ključna područja i adrese na koje su donacije otišle su marginalizirane skupine, zatim zdravstvena skrb i ublažavanje siromaštva. Analitičari navode da osim za podršku marginaliziranim skupinama, s godinama raste interes za doniranje u područja obrazovanja i edukacije.
Vodeći primatelja i posrednika donacija u 2018. bile su neprofitne organizacije, što je pokazatelj jačanja povjerenja u taj sektor. Također je zanimljivo da na Zapadnom Balkanu Hrvatska bilježi najniži postotak donacija iz dijaspore. Riječ je o 0,6 posto ukupne donirane vrijednosti u prošloj godini. Isto tako, distribucija donacija u Hrvatskoj je ujednačena u svim područjima, dok najmanji broj njih dolazi iz Zagreba.
Mirjana Matešić, direktorica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj, kazala je da je važno korporacije naučiti kako da stvaraju dugoročno dobročinstvo.
- Ne smatramo društveno odgovornom kompanijom onu koja u stvaranju vrijednosti šteti okolišu, zanemaruje svoje zaposlenike, a na temelju toga stvara veliku dobit koju donira u dobrotvorne svrhe pa na taj način kupuje poziciju društveno odgovorne kompanije. Da bi filantropija bila dugoročna, ona mora biti strateški postavljena - objasnila je Matešić.
Na okruglom stolu navedeni su neki od dobrih primjera društveno odgovornog poslovanja, pa je tako istaknuta firma Pevec sa sjedištem u Vukovaru, koja je lokalnoj socijalnoj samoposluzi donirala hranu i higijenske potrepštine u vrijednosti od 32.481 eura. Zorana Brozović je naglasila da to nije jednokratna donacija jer je uprava društva Pevec u februaru 2017. potpisala sporazum s Gradom Vukovarom te je preuzela obavezu pružanja stalne pomoći socijalnom samoposluživanju u vrijednosti od 2707 eura mjesečno.
Istaknut je i primjer posvećenosti malih i srednjih poduzeća – konoba Veranda iz Dubrovnika tako je donirala cjelokupan prihod od poslovanja unutar 24 sata za kupovinu CTG uređaja za Odjel za ginekologiju Opće bolnice Dubrovnik.
Individualni doprinosi u dobročinstvu sve su češći, a u 2018. godini najzanimljiviji je bio slučaj Mate Vuića. Vuić je donirao 100.000 eura Općoj županijskoj bolnici u Požegi za kupovinu ultrazvučne dijagnostičke opreme nakon što mu je Ljubljanska banka, koja mu je zamrznula račun, vratila dio štednje.
Budući da su u predstavljenom istraživanju o dobročinstvu glavni izvori podataka bili mediji, novinarka Maja Sever je kazala da novinari, urednici i medijske kuće moraju biti aktivni sudionici u ovoj temi, a ne samo oni koji će tu i tamo ispratiti neku humanitarnu akciju. Sever je kao pozitivan primjer navela ugašenu emisiju Hrvatska uživo, koja se 15 godina emitirala na HRT-u i za svog postojanja napravila značaj iskorak u promicanju dobročinstva i akcija direktne pomoći ugroženima.
Najnoviji podaci o donacijama u Hrvatskoj i ostatku regiona, koji se ažuriraju iz sata u sat, mogu se pratiti na stranici givingbalkans.org.
