Pred saborskim zastupnicima danas se našao Prijedlog polugodišnjeg izvješća o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2020. godine. Anja Šimpraga, u ime Kluba SDSS-a, iznijela je podatke o utjecaju krize uzrokovane koronavirusom na državni proračun. Naglasila je da je potrebno stvoriti mehanizme kojima će se morati nadoknaditi golemi zastoj, ali i obratiti pažnja na regionalni razvoj područja naseljenih nacionalnim manjinama.
Šimpraga je utvrdila da su ovogodišnji prihodi proračuna za prvih šest mjeseci za oko pet milijardi kuna manji u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Navela je da se pad gospodarske aktivnosti u ovogodišnjim proračunskim prihodima odrazio na prihode od PDV-a koji su pali za 13,2 posto. Osim toga, industrijska proizvodnja pala je za 6,4, promet od trgovine na malo 6,6, a indeks građevinskih radova narastao je za 3,1 posto. Broj nezaposlenih koji su registrirani u HZZ-u porastao je osam posto. ‘Statistike govore da je od 117 jedinica lokalne samouprave, u kojima žive pripadnici svih nacionalnih manjina s udjelom većim od 5% stanovnika, u 103 jedinica lokalne samouprave žive pripadnici srpske zajednice. Od toga 55,45 posto Srba živi u potpomognutim područjima gdje je razvijenost u skupinama, znači od jedan do četiri prema indeksu razvijenosti’, rekla je Šimpraga.
Prema podacima s kojima Klub SDSS-a raspolaže, za razvojem komunalne gospodarske i socijalne infrastrukture, iskazane su potrebe izgradnje, rekonstrukcije i sanacije 32 posto državnih cesta na tim područjima. Dalje je navela da preko 60 posto naselja nema vodovodnu mrežu, a u općinama je prosječna stopa indeksa razvijenosti 54 posto. Prosječni izvorni prihod je 959 kuna, dok je prosječna stopa nezaposlenosti 33 posto. Depopulacija stanovništva u razdoblju od 1991. do 2011. iznosi 45 posto.
‘Sve navedeno upućuje na potrebe za dodatnim mjerama za veću financijsku podršku slabo razvijenih, ekonomskih i demografskih osiromašenih područja. Intervencijski planovi za mnoge sredine donosi nove investicije, projekte, nova radna mjesta, što bi itekako pomoglo u očuvanju i opstanku ovih krajeva’, kazala je Šimpraga.
Upitala je što je sa sredinama koje nisu obuhvaćene intervencijskim planovima i projektima kao što je projekt Slavonija, Baranja i Srijem.
‘Priliku za ravnomjeran regionalni razvoj moraju imati i općine poput Vrginmosta, Gline, Topuskog, Dvora, Vrhovina, Udbine, Donjeg Lapca, Gračaca, Obrovca, Kistanja, Ervenika, Biskupije, Kijevo, Civljana i mnogih drugih općina. Stoga moramo pojačati distribuciju sredstava i u regionalnom razvoju, Ministarstvu poljoprivrede i Ministarstvu demografije. U protivnom, područja koja su idealna za poljoprivredu i ruralni turizam, kao što su Slavonija, Kordun, Banija, Lika i dobar dio dalmatinskog zaleđa iz kojeg dolazim, neće biti iskorištena’, zaključila je Anja Šimpraga.
