U organizaciji Centra za istoriju, demokratiju i pomirenje iz Novog Sada i Udruge za povijest, suradnju i pomirenje iz Obrovca, u obrovačkom selu Golubić održan je deveti po redu naučni skup: Ovogodišnja tema bila je ‘Srpsko-hrvatski odnosi; izbjeglice i migranti, mirna koegzistencija i rješavanje krize‘. Učešće na ovom skupu uzeli su naučnici, predstavnici manjinskih nacionalnih zajednica u Srbiji i Hrvatskoj, aktivisti nevladinih organizacija, te predstavnici stranaka angažovanih na rješavanju izbjegličke krize.
Istoričar iz Novog Sada, Darko Gavrilović, predsjednik Centra za istoriju, demokratiju i pomirenje, optužio je aktuelne srpske i hrvatske političare, rekavši da sopstvenu nesposobnost da ispune obećanja o zapošljavanju, nadoknađuju raspaljujući međunacionalnu mržnju putem medija. Da su srpsko-hrvatski odnosi na vrlo niskom nivou, čak najnižem u posljednjih deset godina, ustvrdio je Tomislav Žigmanov, predsjednik Demokratskog Saveza Hrvata Vojvodine.
- Hrvatska nacionalna zajednica u Srbiji je suočena s nacionalno motivisanim incidentima, a to se odražava na ukupan položaj Hrvata u Srbiji. Hrvati traže da učestvuju u donošenju odluka koje se njih tiču. Bili bismo sretniji kada bi vlast u Srbiji pokazala više interesovanja za zločine nad Hrvatima u Vojvodini, rekao je Žigmanov.
Da je mirna reintegracija sremsko-baranjske oblasti uspjela samo zahvaljujući dijalogu i iskrenoj saradnji, potvrdio je osječki gradonačelnik, Ivica Vrkić, prisjećajući se tog perioda. ‘Tada smo Vojislav Stanimirović i ja sjeli za sto kao protivnici, a postali smo dijalogom i saradnjom na mirnoj reintegraciji suradnici. Međutim, time nismo Stanimirović i ja postali ništa manji Srbin ili Hrvat’, rekao je gradonačelnik Osijeka, dodajući da za njega patriotizam znači zalaganje da svi građani Republike Hrvatske imaju ista prava i potpuno jednake mogućnosti.
Vojislav Stanimirović, predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke, smatra da je potrebno ‘ulaziti u nacionalizmom zapaljiva područja, jer se samo tako mogu gušiti vatre nacionalizma‘.
- Od izbora do izbora zloupotrebljavaju se izbjeglice i manjine, a mi pokušavamo zagovarati da želimo da ista prava imaju Hrvati u Vojvodini, ali prvenstveno naglasiti i to da Hrvatska kao zemlja članica EU ne poštuje određene zakone vezane za nacionalne manjine. Sada pred izbore opet imamo situaciju manipulacije glasačkim tijelom gdje se pokušava popis stanovništva izjednačiti sa pitanjem prebivališta naših ljudi, gdje se naglašava da će veliki broj Srba biti izbrisan sa popisa i neće imati pravo glasa, a to je prakasa koja je nedopustiva. Ovakvi seminari služe da se ukaže na to kako te situacije prevazići, i bilo bi dobro da ih ima više i da Vlade dvije države nađu u izvršnim organima država plodno tlo da se to i reši’, rekao je Stanimirović.
Janko Veselinović, predsjednik Pokreta za preokret, dugogodišnji učesnik golubićkih naučnih susreta, naglasio je kako u proteklih devet godina nijedan problem u srpsko-hrvatskim odnosima nije riješen.
- U političke elite su se vratili likovi iz devedesetih. Da je bilo lustracije, oni bi se nalazili u zatvorskoj psihijatriji i ne bi odlučivali o našim životima. Umjesto da govore o ekonomskom prosperitetu, oni ponovo pričaju ono što su govorili devedesetih godina, rekao je Veselinović, pohvalivši međunacionalne odnose u obrovačkom kraju, gdje nema međunacionalnih tenzija zahvaljujući ljudima koji upravljaju ovim krajem.
