Na parlamentarnim izborima u 12. izbornoj jedinici za zastupnike nacionalnih manjina sudjeluje i SDSS, koji je ranije osvajao sva tri mandata. Ovogodišnji se izbori odvijaju u duhu snažne polarizacije u Hrvatskoj, što se osjeća i u srpskoj zajednici. O tome, kao i o stavovima i politici SDSS-a razgovaramo s predsjednikom stranke Vojislavom Stanimirovićem.

Koji je vaš stav o političkoj situaciji u Hrvatskoj i ekstremizmu, čije su žrtve manjine i drugačije misleći ljudi?

Generalno gledano, politička situacija u Hrvatskoj nije dobra već više od tri godine. To je suprotno našim očekivanjima da će se prava i položaj manjina poboljšati nakon ulaska Hrvatske u EU 1. jula 2013, čemu smo i mi učešćem u pregovaračkom procesu u poglavljima ljudskih i manjinskih prava dali svoj doprinos. Nažalost, desilo se suprotno. Prve naznake radikalizma i desničarenja javljaju se već nakon objave prvih zvaničnih rezultata popisa stanovništva 2011, na koje se čekalo više od godinu dana. Povod je kao i obično pronađen u Vukovaru, koji je po popisu stanovništva imao 34 posto pripadnika srpske zajednice, što je prema Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina iz 2002. podrazumijevalo dvojezičnost i dvopismenost u tom gradu. Već tada se ponovno javlja pitanje prava na školovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina na koje Srbi u Hrvatskoj imaju pravo po odgovarajućem zakonu još od 2000. godine. Tu vidimo nesklad između zakonskih propisa, praktičnog događanja i potreba na terenu. Škole rade, imamo učenike, nastavnike i profesore, objekte i želje roditelja za takav vid školovanja, ali te škole do današnjeg dana nisu registrirane onako kako to zakon nalaže, što nije slučaj sa drugim nacionalnim manjinama u Hrvatskoj. Županije koje su osnivači škola ne poštuju zakon. Iako većina građana nema ništa protiv ostvarivanja manjinskih prava, glasna manjina dobiva veliki prostor u medijima, tako da taj problem postaje još ozbiljniji i još teže ga se može riješiti.

Izjave ministra Orepića su čisto politikantstvo pred izbore, a njegove najave su u suprotnosti s brojnim zakonima koje nije ‘uzeo u obzir’. Zakon o popisu stanovništva, Zakon o popisu birača, Zakon o izborima i Zakon o prebivalištu u koliziji su sa onim što je izrekao

Osim navedenog, česti su napadi i devastacije pravoslavnih crkava, parohijskih domova i groblja. Grafiti po gradovima i javnim mjestima uvredljivog sadržaja za zajednice, pojedince, ali i za pripadnike većinskog naroda koji drugačije misle i govore, postali su jedna vrsta folklorne likovne umjetnosti koju nitko ne sankcionira. Nogometne utakmice i neki drugi sportski događaji rijetko kada prolaze a da srpska zajednica nije vrijeđana, uznemiravana i omalovažavana. Naravno, bez sankcija. Obilježavanje datuma vezano uz sjećanja na žrtve iz Drugog svjetskog rata i antifašizam najčešće se medijski sotonizira, a sami skupovi prolaze uz brojne proteste i demonstracije, prijetnje i zastrašivanje, što onda policija mora osiguravati, kao što je to bilo u Srbu.

Teško do stabilne većine

Ministar Vlaho Orepić najavljuje ‘čišćenje’ prebivališta Srba u Vukovaru kako tamo ne bi bilo, kako ističe, osnova za korištenje ćirilice.

Izjave ministra Orepića su čisto politikantstvo pred izbore, a njegove najave su u suprotnosti s brojnim zakonima koje nije ‘uzeo u obzir’. Zakon o popisu stanovništva, Zakon o popisu birača, Zakon o izborima i Zakon o prebivalištu u koliziji su sa onim što je izrekao. Mi poštujemo sve donesene zakone, svakako i Zakon o prebivalištu, ali u ovom slučaju mjerodavan je Zakon o popisu stanovništva i on je na snazi do novog 2021. godine. To znači da pitanje dvojezičnost i dvopismenosti sa prebivalištem u ovom slučaju nema nikakve veze.

Kako u tom kontekstu gledate na događaje i pojave u srpskoj zajednici i koliko su one uticale na SDSS?

Srpska zajednica je zatečena ovakvim događanjima i dešavanjima, zabrinuta je i zastrašena, jer se vrlo često preko postupaka ili, bolje rečeno, odsustva postupaka državnih tijela uviđa da su pojedine grupacije ljudi ili udruge iznad zakona i pravne države. EU je omogućila državljanima Hrvatske da mogu slobodno tražiti sigurnije mjesto za život i egzistenciju u drugim zemljama, što koriste mladi ljudi koji se ne mire sa ovakvom situacijom u Hrvatskoj.

Prijevremeni parlamentarni izbori su bili logično rješenje, no hoće li biti i spasonosno, odnosno hoće li iznjedriti neku stabilnu i umjerenu saborsku većinu?

Za nas su parlamentarni izbori dobrodošli i mi smo ih i očekivali u prvoj godini mandata, jer postojeća parlamentarna većina i Vlada nisu davale obećavajuće rezultate. Osim toga, nama je bjekstvom Mirka Raškovića ‘ukraden’ jedan saborski mandat koji je osvojio SDSS, a nikako pojedinac. Naši zastupnici nisu podržali formiranje saborske većine ni formiranje Vlade, a u vrijeme krize bili su za raspuštanje Sabora i izglasavanje nepovjerenja premijeru Tihomiru Oreškoviću i Vladi. Teško je vjerovati da će se i nakon izbora 11. septembra osigurati stabilna većina neke od vodećih stranaka i koalicija. Ponovno će o vlasti odlučivati neke manje stranačke opcije. SDSS ne interesiraju nazivi koje nose koalicije, nego što te koalicije nude u svom izbornom programu i da li u njemu ima promanjinske politike. Ako i dalje budu na vlasti ili dođu na vlast oni koji ukidaju stečena i manjinska prava te negativno utiču na rad manjinskih institucija, teško se mogu očekivati neka naša podrška i suradnja. Otvoreni smo za suradnju sa svima osim desničarskih stranaka, koje i nemaju stvarnog programa ili se on zasniva na srbofobiji i vjerskoj diskriminaciji.

Za što će se zastupnici SDSS-a zalagati u Saboru i smatrate li da će manjinski zastupnici moći biti jedinstveni barem oko manjinskih tema?

Naši zastupnici će se i dalje zalagati za poštivanje zakona, tj. za pravnu državu stečenih prava, ljudskih i manjinskih prava, a u općem političkom djelovanju za obnovu gospodarstva, razvoj povratničkih sredina, borbu protiv korupcije i kriminala, slobodno pravosuđe i poštivanje vrijednosti EU-a. Program stranke sadržajno je ostao isti, uz ugrađene elemente koje diktiraju aktualne političke prilike i zbivanja. Trudimo se da se odnosi Hrvatske i Srbije što brže poprave, jer su u zadnjih deset mjeseci dostigli neprimjeren nivo, koji se mjeri odnosima iz ranih devedesetih. A teško je povjerovati u unisono djelovanje svih saborskih zastupnika, jer su pojedinci među njima samo formalno nezavisni, a zapravo su eksponenti pojedinih stranaka koje im financiraju kampanju i podržavaju ih, pa su onda u obavezi i vezani uz njih.

Naši konkurenti rade ad hoc

Zašto je odlučeno da SDSS sa svojim kandidatima ide samo u XII izbornoj jedinici?

Ispitivanjem na terenu po izbornim jedinicama, s obzirom na brojnost naše zajednice, kao i na članove i simpatizere SDSS-a, zaključili smo da u drugim izbornim jedinicama realno ne možemo preći potreban izborni prag i zato je donesena odluka da se ide samo u XII izbornoj jedinici. Uz pripreme i kampanju za izbore, u toku su i stranački izbori. U nekim sredinama su dobrodošli, jer se obje aktivnosti obavljaju o istom trošku. Danas je teško u ljetnim mjesecima sakupiti ljude na skupovima, tako da nam to olakšava stvar. Inače, unutarstranački izborni proces završava izbornom skupštinom koja se priprema za mart 2017.

U stranci je raspoloženje dobro, kao i predizborna organizacija, tako da rezultat mora biti maksimalan. Pored toga, kod našeg naroda se javio inat zbog strahova kojima su svakodnevno izloženi, a i one ‘političke’ prevare od prije deset mjeseci

Kako ocjenjujete konkurenciju u toj izbornoj jedinici?

Ponovit ću po ko zna koji put, SDSS je jedina srpska politička stranka koja ima svu potrebnu infrastrukturu: 103 organizacije, 10.000 članova i 20 godina postojanja. Osim toga, predlaganje kandidata je vjerojatno najdemokratičnije u odnosu na sve ostale stranke u Hrvatskoj. Kandidate po regijama predlaži sve organizacije uz tajno glasanje na Glavnom odboru stranke. Po našim stranačkim aktima, kandidate obavezno potvrđuje Skupština stranke. Naši konkurenti rade ad hoc, od izbora do izbora ili što je još gore, naši politički ‘odmetnici’ registriraju neku novu stranku pred same izbore sa sakupljenih sto potpisa i pokušavaju zavesti naše biračko tijelo da su i dalje naši članovi. Svugdje gdje smo imali poštivanje odluka Glavnog odbora rezultati nisu izostali, a tamo gdje su pojedinci gledali svoje sebične interese, obmanjivali glasačko tijelo i gledali kako se domoći saborske fotelje, rezultat nije bio dobar. Osim toga, te stranke nemaju članstvo i svoju infrastrukturu, nego samo pojedince izbačene iz SDSS-a zbog kršenja pravilnika, statuta i drugih stranačkih akata, a ponekad bolesnih ambicija. Kod svih je legitimitet upitan i sporan, jer se ne zna koga oni predstavljaju i po čijem nalogu. Program nemaju, osim kritike onoga što kao bivši članovi SDSS-a znaju da nije u potpunosti ostvareno, a zakoni nam daju šansu da se u tome uspije. No za to su potrebne dvije strane i politička volja izvršnih struktura, kako na lokalnom tako i na državnom nivou.

Kakav je dosadašnji tok kampanje?

Kampanja je u punom jeku u svim strankama, pa tako i u SDSS-u. Osim organiziranja i formiranja izbornih štabova na terenu, radi se propagandni materijal, formirane su ekipe za e- i poštansko obavještavanje, učestvujemo u crkvenim manifestacijama i na saborima, ističemo svoju stranku i njene ciljeve u medijskom prostoru. Pristup biračima je lani bio različit u urbanim i ruralnim sredinama i taj princip će biti zadržan, od dostave klasičnog propagandnog materijala od kuće do kuće, pa do najsuvremenijih sredstava obavještavanja naših glasača, simpatizera i sunarodnjaka. Opći utisak je da je raspoloženje dobro, kao i predizborna organizacija, tako da rezultat mora biti maksimalan. Pored toga, kod našeg naroda se javio inat zbog strahova kojima su svakodnevno izloženi, a i one ‘političke’ prevare koju smo doživjeli prije deset mjeseci.

Kakav odaziv pripadnika srpske zajednice očekujete?

Očekujemo veću podršku na izborima u gradovima gdje Srbi žive, posebno od mlađe populacije. Izborni princip i pravila po kome se na izbornom mjestu morate deklarirati kao pripadnik srpske nacionalne manjine mnoge odvraćaju od želje i potrebe da to urade. Često se radi o strahu ili konformizmu, ali to je i jedan način diskriminacije, koji se u dogledno vrijeme mora ispraviti. U pitanju su nedorađeni zakoni koji treba mijenjati i na tome ćemo inzistirati u narednom mandatu.

Ne može se dozvoliti unutarnje razaranje ‘Prosvjete’

Kako vidite događaje u Srpskom kulturnom društvu ‘Prosvjeta’?

Više puta sam rekao da postoji državni projekt razbijanja srpskih institucija i udruženja koja smo s mukom formirali u posljednjih 20 godina. Nažalost, u to su duboko umiješani pojedinci iz naše zajednice. Krenulo se od razbijanja SDSS-a, pa u pokušaj razbijanja SNV-a, ZVO-a i na kraju SKD-a ‘Prosvjeta’ kao naše najznačajnije institucije, koja treba da čuva naš identitet, kulturu, historiju, književnost… Ne može se dozvoliti njeno unutarnje razaranje od strane ljudi koji nemaju minimum znanja i obrazovanja da vode tako ozbiljnu organizaciju. SKD ‘Prosvjeta’ i njeni organi ne mogu se baviti samo folklornim aktivnostima, ne mogu postojati fiktivni pododbori na papiru, bez ikakvih aktivnosti i sadržaja, ali s delegatima, jer znamo da ima i toga. To želimo i moramo promijeniti. Ipak, najgore od svega je neprimjereno lobiranje i puko preglasavanje delegata na skupštini u maju ili nestatutarno sazivanje sjednice skupštine, ne vodeći računa šta će sutra biti s Društvom.