Vrhovni sud Paname donio je odluku kojom se otvara put izgradnji novog rezervoara vode iz kojega će se napajati Panamski kanal, uz Sueski kanal jedan od najvažnijih pomorskih odnosno trgovinskih pravaca u svijetu.
Panamski kanal dugačak je nešto više od 80 kilometara, a iskopan je 1914. i već ima 17 umjetnih jezera uz pomoć kojih se održava dubina potrebna za prolaz velikih teretnih brodova. Uz kompleksan sustav regulacije vode konstruiran tako da brodove podiže dovoljno visoko da mogu proći kanalom, funkcija vododjelnice je i da pitkom vodom opskrbljuje glavni grad Panama City, u kojemu živi polovica od ukupno četiri milijuna stanovnika. No zbog velikih suša zbog kojih se dubina smanjila na najnižu razinu u nekoliko desetljeća, vlasti su prošle godine reducirale broj i veličinu teretnih brodova koji kroz njega smiju proći. U prosincu je tako ukupan tranzit bio 36 posto manji nego u isto vrijeme prethodne godine, te 62 posto manji nego dvije godine ranije.
Prosječni broj od 36 do 38 brodova dnevno srezan je na 31, a uprava kanala dala je garancije za maksimalan gaz od 44 stope, čemu udovoljava oko 70 posto brodova koji onuda plove. Tim mjerama značajno su poremećeni globalni trgovinski tokovi s obzirom na to da jemenski hutisti istovremeno organiziranim napadima sabotiraju trgovinski pravac od Crvenog mora ka Sueskom kanalu u Egiptu. Brodovima se prevozi 80 posto svih roba u globalnoj trgovini, a Panamskim se kanalom odvija pet posto te trgovine. Vrhovni sud je stoga nakon gotovo 20 godina pritisaka odlučio dati zeleno svijetlo realizaciji višedesetljetne ideje, tjedan dana nakon stupanja na dužnost novog predsjednika države, konzervativca Joséa Raúla Mulina.
Panamske vlasti, naime, već desetljećima zagovaraju izgradnju dodatnog rezervoara koji bi služio kao dopuna glavnom izvoru vode, također umjetnom jezeru Gatun koje se vodom napaja iz rijeke Chagres. Sud je 2006. zabranio širenje granica kompleksa za opskrbu vodom Panamskog kanala, no to bi se moglo promijeniti projektom izgradnje novog jezera, koji će koštati 1,6 milijardi dolara i biti dovršen u idućih šest godina. Uprava kanala predviđa da će oko godinu i pol trajati pregovori s ljudima koji naseljavaju područje projekta, njih oko 12 tisuća koji žive u 200 sela oko bazena rijeke Indio.
Problem smanjenja dubine Panamskog kanala rezultat je klimatskih promjena, uslijed kojih se cijela Centralna Amerika suočava sa smanjenom količinom kiše. Iako je kanal zahvaljujući skraćivanju trgovinskih ruta imao pozitivne efekte u vidu smanjenja emisija stakleničkih plinova, agresivne intervencije u okoliš tijekom godina dovele su do sve veće deforestacije i uništenja bioraznolikosti.
