Europska komisija pokrenula je prošlog tjedna pravne postupke protiv Mađarske i Poljske kako bi obranila prava LGBTQ+ osoba u ove dvije zemlje. Dio je to dugotrajne borbe za vladavinu prava i poštivanje sloboda koja se već neko vrijeme odvija između Europske unije na jednoj i Mađarske i Poljske na drugoj strani. U te dvije zemlje se pod krinkom obrane tradicionalnih vrijednosti sve više ugrožavaju prava manjina. EK je poslao opomene ovim državama, koje sada imaju dva mjeseca da odgovore. U slučaju neodgovarajućeg objašnjenja ili neodgovaranja, Komisija može poduzeti sljedeći korak – slanje obrazloženog mišljenja, a ako ni tada ne dođe do rješenja, predmeti mogu završiti pred sudom Europske unije.
U slučaju Mađarske problematičan je nedavno donesen zakon prema kojem se u školama, na televiziji i u oglašavanju zabranjuje promicanje homoseksualnosti, promjene spola i rodnog identiteta različitog od spola po rođenju. Komisiji je problematičan i zakon koji propisuje da izdavači dječjih knjiga s LGBTQ+ likovima moraju uz njih staviti posebnu stavku da te knjige opisuju ponašanja koja nisu u skladu s tradicionalnim rodnim ulogama. Europske vlasti smatraju kako ovi zakoni krše nekoliko EU propisa. U slučaju Poljske, Komisija smatra kako tamošnje vlasti nisu u potpunosti odgovorile na upite o djelovanjima "zona slobodnih od LGBT ideologije" proglašenih u nekoliko gradova i općina. EK smatra da one nisu u skladu s regulativama EU-a o zabrani diskriminacije. Mađarske vlasti sporne zakone predstavile su kao dio njihove borbe za takozvane tradicionalne vrijednosti, dok analitičari smatraju da tim potezima premijer Viktor Orbán nastoji pridobiti konzervativno-kršćanski dio svojih pristaša uoči izbora sljedećeg proljeća. Mađarska ministrica pravosuđa Judit Varga tvrdi kako ih Europa želi prisiliti da dopuste širenje seksualne propagande među mađarskom djecom. "Unija ne može govoriti mađarskim roditeljima kako bi trebali odgajati svoju djecu u Mađarskoj", napisala je Varga prošlog tjedna na Twitteru.
Inače, odluka Europske komisije dolazi nakon što je poljski Ustavni sud odlučio odbaciti naloge Europskog suda pravde. Radi se o sukobu EU-a i Varšave oko kontroverznih pravnih reformi u Poljskoj. Njih je uvela vladajuća stranka Pravo i pravda (PiS), a općenito se smatra da se njima ozbiljno narušava nezavisnost sudstva. Ovi potezi mogli bi imati dugoročne implikacije na pravni predak EU-a. Sve se više govori i o mogućem "Polexitu", premda ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da je članstvo u europskoj zajednici među Poljacima itekako popularno.