Zašto u Hrvatskoj nedostaje toliko logopeda?
Organizacija studija logopedije zahtjevan je posao jer traži nastavno osoblje primarno iz područja logopedije, zatim biomedicine, psihologije, lingvistike, kao i mogućnost organizacije stručne prakse u svim sustavima u kojima logopedi rade: zdravstvu, odgoju i obrazovanju te sustavu socijalne skrbi. To je vrlo zahtjevno i razlog ograničenih mogućnosti sveučilišta koja bi željela imati studij logopedije. Sve drugo bi bilo improvizacija i to kao struka nikako ne odobravamo. Trenutno treba prestrukturirati postojeće kapacitete logopeda po različitim resorima kako bi se dostupnost logopedske terapije i dijagnostika mogli osigurati svim korisnicima.
U RH su dva studija logopedije i to Studij logopedije na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu i Studij logopedije na Sveučilištu u Rijeci. Upisna kvota je u Zagrebu 50 studenata dok je u Rijeci 30. Na tržište rada u RH posljednjih godina dolaze nam i magistri logopedije koji su diplomirali na Studiju logopedije, Sveučilišta u Mostaru. Prema neslužbenim podacima taj broj je oko petnaestak logopeda godišnje i velika većina zasniva radni odnos na području Dalmacije. Prvi studenti iz Rijeke će diplomirati 2025. godine, jer je ove godine upisna prva generacija na diplomskom studiju.
Kolika je potražnja za pomoći logopeda?
Logoped je stručnjak koji dijagnosticira i provodi terapiju za sve dobne skupine i svu kazuistiku govorno-jezične patologije, poremećaja komunikacije, kod oštećenja sluha i gutanja. Liste za uključivanje u terapiju se strukturiraju sukladno uputnoj dijagnozi i dobi pacijenta. Dijagnostika se nastoji učiniti kroz 3-6 mjeseci. Razvojni jezični poremećaj nalazimo kod sedam posto djece, a specifične poremećaje učenja u oko deset posto djece školske populacije. Govor je fina motorika, a posljednjih godina je veći broj artikulacijskih poremećaja (poremećaja izgovora) koji svakako dijelom nastaje kao posljedica slabije koordinacije motoričkog sustava koji onda rezultira poremećajima finih pokreta potrebnih za pravilan izgovor.
Po uključenju u terapiju roditeljima se daju jasne upute na koji način je potrebno kontinuirano raditi s djecom. Djeca se prate kroz terapijske cikluse koji su u pravilu minimalno 6 mjeseci, nakon čega se evaluira status. Dio djece se uključuje u indirektnu i savjetodavnu terapiju koja je jako važna jer podrazumijeva rad s užom i širom zajednicom u kojoj dijete živi. Kroz predškolske ustanove velika se pozornost posvećuje preventivnom radu. Grad Zagreb ima odlično ekipiranu stručnu službu unutar svih resora. No i tu su liste za uključivanje prisutne jer je i najveći broj stanovnika u Zagrebu, a velik broj korisnika dolazi iz drugih županija. Nadamo se da će i druge lokalne jedinice, ojačavanjem primarne zdravstvene zaštite, osigurati više radnih mjesta za logopede u domovima zdravlja jer tako usluga postaje dostupna i pravovremena.
Logopedska djelatnost još nije zakonski regulirana?
Kvaliteta pružanja logopedske usluge bit će regulirana Zakonom o logopedskoj djelatnosti. Vjerujemo da će to biti u prvom tromjesečju 2024.godine. Radna skupina za izradu prijedloga Zakona o logopedskoj djelatnosti vrlo aktivno na tome radi. U ovom mjesecu očekuju nas nastavak rada na spomenutom zakonu i njegovo donošenje sukladno planu zakonodavnih aktivnosti Ministarstva zdravstva. Zakon je nužan kako bi logopedska djelatnost u potpunosti bila regulirana i uređena sukladno europskim i svjetskim normama.
Više od 4000 djece dobilo je odgodu upisa zbog psihofizičke nezrelosti i izostanka jezičnih predvještina, potrebnih za nesmetano razvijanje čitanja i pisanja?
Kroz praksu imamo preko 2500 logopedskih pregleda godišnje i povećanje broja djece kojima terapija treba. Prevencija je jako bitna, govor i jezik razvijaju se u socijalnom okruženju, u razgovoru, u interakciji. Digitalna tehnologija je naša budućnost, ona nam olakšava puno toga, ali mi moramo naučiti sebe da ona služi nama, a ne mi njoj. Naša djeca će naučiti onda kad se mi budemo tako ponašali. I to ne samo u načinu korištenja digitalne tehnologije nego u svemu. Djeca nas gledaju i oponašaju i to stalno trebamo imati na umu.
