Masiv Dinare proglašen je ovog mjeseca novim Parkom prirode u Republici Hrvatskoj. Hrvatski sabor jednoglasno je izglasao Zakon o proglašenju Parka prirode Dinara. Hrvatska tako trenutno ima 12 parkova prirode i osam nacionalnih parkova. Podsjetimo, priča oko proglašenja Dinare parkom prirode zvanično je započela 2018. na inicijativu Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije, te jedinica lokalne samouprave s tog područja.

No još jedno područje Hrvatske s jedinstvenim prirodnim ljepotama još uvijek čeka u redu za proglašenje određenog stupnja zaštite, po mogućnosti parkom prirode. To je područje rijeke Une, odnosno njenog gornjeg toka koji je s desne obale u Bosni i Hercegovini već zaštićen kao Nacionalni park Una, dok je srednji i donji tok pod zaštitom kao Park prirode BiH. Također, u susjednoj državi pokrenuta je procedura uvrštavanja najatraktivnijih kompleksa vodopada Milančev buk u Martin Brodu u UNESCO-ov Registar svjetske prirodne baštine, a jednaka inicijativa postoji i za fascinantni Štrbački buk. No dok je obala Une s bosansko-hercegovačke strane, zaštićena visokim stupnjem zaštite prirode, ona s hrvatske strane, od izvora u Donjoj Suvaji kod Srba do ušća u Savu kod Jasenovca, bez ikakvog je stupnja zaštite, izložena ekonomskom, društvenom, ekološkom propadanju i devastaciji. Nelogično je to i apsurdno s obzirom da je riječ o jednoj rijeci s istim ekosustavom, s istim prirodnim ljepotama i specifičnostima, biljnim i životinjskim svijetom s obje obale. Inicijativu i proceduru za proglašenje Ličkog Pounja, odnosno gornjeg toka Une za park prirode pokrenula je Općina Donji Lapac još 2013. godine.

- Pisali smo tadašnjem Ministarstvu zaštite okoliša, molili, slali požurnice i dopise, ali sve do tehničke vlade iz 2016. nismo dobili čak ni odgovor. Kada je stigao, odgovor je glasio da to nije u strateškom planu razvoja Hrvatske koji bi se trebao mijenjati svake četiri godine, a zadnji put je mijenjan 2008. Svih ovih godina država je dokazala da nema sluha ni političke volje za našu inicijativu proglašenja rijeke Une parkom prirode. O našim inicijativama upoznat je i potpredsjednik Vlade Boris Milošević koji nam je obećao da će mu zaštita Une biti jedan od prioriteta - kaže načelnik općine Donji Lapac Ilija Obradović.

Iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja kažu da je dolina rijeke Une 2013. uvrštena tek u europsku ekološku mrežu Natura 2000. Ona se sastoji od područja u kojima se nalaze prirodni stanišni tipovi i staništa divljih vrsta od interesa za Europsku uniju. To dokazuje, kako kažu u Ministarstvu, da je to područje prepoznato kao izuzetno vrijedno na nacionalnoj i europskoj razini.

- Ministarstvo radi na stručnoj podlozi kojom se utvrđuju obilježja, vrijednosti, kategorija zaštite i granica budućeg područja za zaštitu područja Zrinske gore, koje uključuje i veći dio toka rijeke Une. Stručnom podlogom će biti predložena i kategorija zaštite - tvrde iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja o proceduri za zaštitu Zrinske gore. No takva zaštita bi se odnosila tek na područje Une oko Hrvatske Kostajnice, što znači da u obzir ne bi bio uzet cjeloviti srednji tok koji prolazi kroz Dvor na Uni gdje je planirana izgradnja odlagališta nuklearnog otpada, a kamoli Ličko Pounje, izvor Une i Štrbački buk, s lijeve strane bosanskohercegovačkog Nacionalnog parka Una. Načelnik Obradović navode iz Ministarstva komentira riječima da se namjerno zaobilazi ekološki najinteresantniji dio Une, onaj u njenom gornjem toku.

- Činjenica da je izvor Une najdublji krški izvor u Hrvatskoj i među pet najdubljih u svijetu, govori dovoljno. Pitao bih nadležne koji određuju područja zaštite, znaju li u kojoj se državi nalazi izvor Une? Da ne spominjemo sedrene naslage koje su opet u gornjem toku kao i mnogobrojni fascinantni brzaci, slapovi i Štrbački buk. U Ministarstvu zaštićuju najneatraktivniji dio Une i to ne zbog Une nego zbog Zrinske gore. Ne znam što je njihov kriterij - ističe Obradović. Proglašenje područja rijeke Une, pogotovo gornjeg toka, parkom prirode u Hrvatskoj, dobrodošlo bi i susjednoj BiH, pogotovo području Nacionalnog parka Una, operativno otvorenog 2011.

Direktor Javnog poduzeća Nacionalni park Una Amarildo Mulić ističe da je potrebna apsolutna sinergija, zajednička vizija jedinstvene zaštite ekosustava rijeke Une i održivog razvoja unskog područja.

- Podržali smo inicijativu proglašenja Une parka prirode u Hrvatskoj 2013. jer postoji realna mogućnost i opasnost da dođe do izgradnje nekog industrijskog pogona pa da budu ugrožene zaštićene vrijednosti Nacionalnog parka Una na desnoj strani. Sve je to jedna rijeka, isti svijet, nema razlike. Ne postoji bosanski medvjed i lički medvjed - navodi Mulić. Dodaje da Nacionalni park Una od svog otvaranja bilježi najveći rast broja posjetitelja od zaštićenih područja regiona.

- 2011. zabilježili smo 2.500 posjetitelja, već u 2015., rekordnoj turističkog godini u regionu, broj posjetitelja narastao je do 120.000 godišnje. Možemo sa ponosom reći da smo prepoznati na turističkim tržištima i da imamo perspektivu održivog razvoja, zaštite i očuvanja prirode. Pokretači smo turističkog i privrednog razvoja ne samo grada Bihaća, nego cijelog Unsko-sanskog kantona i šire. Naši sugrađani ubrzo su uvidjeli da je riba u vodi više vrednija kada pliva nego kad je uhvatimo u krivolovu i jednokratno ispečemo na tavi. Važnost Nacionalnog parka je kao kada bacite kamenčić u vodu i onda se šire koncentrični krugovi - objašnjava Mulić. Direktor godinama surađuje sa zagrebačkom udrugom Dunavska mreža i zajednički su pokrenuli projekt Unaland – Zemlja vodenih čarolija, jedan od rijetkih vezanih za Unu i s hrvatske strane. Autor projekta Dragomir Bokan, i sam rođen kraj Une u Kozarskoj Dubici, kaže da je u projektu vidljiva vizija razvoja cjelokupnog unskog sliva koju su nazvali i Rivijera 424 s obzirom na ukupnu kilometražu riječne obale i riječnih otoka Une s obje Bokun državne granice.

- Una je turistički biser koji bi rasteretio NP Plitvička jezera kad se otvore granice u Martin Brodu i Štrbačkom buku. Una mora biti jedinstven turistički projekt, zbog protoka turista. Mi smo već kroz evropske projekte zainteresirani za otvaranje Unske pruge, za ulaganje u cestovnu infrastrukturu, poticanje proizvodnje ekološke hrane, ali prije svega da nadležne državne institucije zajednički rade na razvoju unskog područja - kaže Bokan.